Aktualno 2017



POREZ NA DOBIT

Snižene porezne stope u 2017. godini.
Porez na dobit za 2017. godinu i nadalje, plaćati će se po nižim stopama od dosadašnjih 20%, i to:
a) po stopi 12%, plaćati će poduzetnici koji ostvare ukupan prihod do 3.000.000,00 kn,
b) po stopi 18%, plaćati će poduzetnici koji ostvare prihod od 3.000.000,01 kn i više.

Navedena promjena stupa na snagu s 01.01.2017.g. i odnosi se na dobit koja će biti ostvarena u 2017. godini. Tako će se računati i predujmovi poreza na dobit za 2017. godinu. Ovo je velika promjena i nadamo se da će doprinijeti intenzivnijem razvoju privrede u narednim godinama.
Dobit iz 2016. godine oporezuje se starom stopom od 20%.
Više na linku.

Aktualno 2017



UKIDANJE REINVESTIRANJA DOBITI

U 2016. godini posljednji puta možemo reinvestirati dobit i na taj način iskoristiti pravo na oslobođenje od poreza na dobit.

Uvjet je da tijekom tekuće godine investiramo u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu i da ostvarenu dobit pretvorimo u temeljni kapital tijekom 2017. godine.

Sada je zadnji trenutak da investirate u tom smislu jer od 01.01.2017. godine se ukida reinvestiranje dobiti.

Aktualno 2017



OPOREZIVANJE DOBITI PO NOVČANOM NAČELU

Od 01.01.2017. godine i obveznici poreza na dobit imaju opciju plaćanja poreza na dobit po načelu novčanog toka (porezna osnovica = naplaćeni prihodi – plaćeni rashodi), uz uvjet da im prihodi ne prelaze 3.000.000,00 kn.
Do sada su isključivo obrtnici, obveznici poreza na dohodak, imali privilegiju plaćanja poreza samo na naplaćenu zaradu.
Oni malo iskusniji poduzetnici znaju da i po starom načinu mogu smanjiti dobit za iznos problematičnih potraživanja.

Prednost je od 01.01.2017.g. da se mali poduzetnik može odlučiti za način obračuna za koji misli da je za njega najbolji.
Uvjet je pritom da i PDV plaća po novčanom načelu.

Aktualno 2017



TROŠKOVI OSOBNIH AUTOMOBILA

Troškovi automobila i ostalih sredstava za osobni prijevoz do kraja 2017. godine biti će porezno priznati rashod u visini 70% nastalog troška.

Najavljena izmjena Zakona o porezu na dobit, gdje će porezno priznati rashod činiti tek 50% ukupnog troška, nastupiti će 01.01.2018. godine.

U Poslovnoj slagalici od 19.12.2016. navedeno je da promjena stupa na snagu od 01.01.2017., pa molimo da uvažite izmjenu ove informacije.

Aktualno 2017



TROŠKOVI REPREZENTACIJE

Troškovi ugošćavanja poslovnih partnera do sada su bili porezno priznati trošak u visini 30%.

Od 01.01.2017.g. taj postotak biti će 50%.



Aktualno 2017



OTPIS NENAPLAĆENIH POTRAŽIVANJA

Dodatno se omogućuje otpis potraživanja prema fizičkim osobama (ne uključuje obrtnike), kao porezno priznati trošak, ukoliko iznos ne prelazi 200,00 kn i ukoliko se ne radi o povezanim osobama.

Omogućuje se i otpis potraživanja prema poduzetnicima, bez pokretanja postupka prisilne naplate, ukoliko se dokaže da pokretanje postupka košta više od samog iznosa potraživanja.



Aktualno 2017



PAUŠALNO OPOREZIVANJE

Neprofitne organizacije i ostale osobe koje obavljaju djelatnost prema posebnim propisima, a obveznici su poreza na dobit, mogu od 01.01.2017. godine plaćati paušalni porez na dobit, uz uvjet da im prihodi ne prijeđu 230.000 kn za 2017.g., odnosno 300.000 kn za 2018. godinu i nadalje.







Aktualno 2017



POREZNE STOPE PDV-A

Od 01.01.2017. godine PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 13% na isporuke sljedećih dobara i usluga: -usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima slične namjene, uključujući smještaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima određenima za kampiranje te smještaj u plovnim objektima nautičkog turizma -novine i časopise novinskog nakladnika koji ima statut medija te novine i časopise nakladnika za koje ne postoji obveza donošenja statuta medija prema posebnom propisu, otisnute na papiru koji izlaze periodično te osim onih koji u cijelosti ili većim dijelom sadrže oglase ili služe oglašavanju -jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla-dječje sjedalice za automobile te dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu -isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži, u smislu javne vodoopskrbe i javne odvodnje prema posebnom propisu -ulaznice za koncerte -isporuku električne energije do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisnika, uključujući naknade vezane uz tu isporuku -javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog sakupljanja otpada prema posebnom propisu urne i lijesove -sadnice i sjemenje -gnojiva i pesticide te druge agrokemijske proizvode -stočnu hranu.

Od 01.01.2017. godine povećana je stopa PDV-a sa 13% na 25% za usluge u ugostiteljstvu (usluge pripremanje hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima, kao i pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pica i napitaka, vina i piva u tim objektima) I isporuke bijelog ŠEĆERA od trske i šećerne repe koji se na tržište stavlja u kristalnom obliku;

Od 01.01.2017. godine povećanje stope sa 5% na 13% za kino ulaznice;

NOVOST: od 1. siječnja 2017. godine porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a na vlastiti zahtjev ne moraju biti upisani u registar obveznika PDV-a sljedećih pet kalendarskih godina nego samo tri godine

U NAJAVI: PRIMJENA OD 01. SIJEČNJA 2018. GODINE - POVEĆANJE PRAGA ZA UPIS U REGISTAR OBVEZNIKA PDV-A –prag za upis u registar obveznika PDV-a povećava se od 01. siječnja 2018. godine s 230.000,00 kuna na 300.000,00 kuna kako bi se pojednostavio postupak poreznim obveznicima s manjim obujmom prometa.
Više na linku

Aktualno 2017



NOVA MINIMALNA PLAĆA ZA 2017. IZNOSI 3.276,00 KUNA

Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja 2017. godine do 31. prosinca 2017. godine utvrđuje se u bruto iznosu od 3.276,00 kuna a odnosi se na puno radno vrijeme.
Podsjećamo, najniža plaća za nepuno radno vrijeme utvrđuje se razmjerno minimalnoj plaći za puno radno vrijeme i satima rada na koje je radnik prijavljen. Primjerice, radniku zaposlenom na nepuno radno vrijeme od 20 sati tjedno, kod poslodavca kod kojeg je puno radno vrijeme utvrđeno na 40 sati tjedno, minimalna plaća ne može iznositi manje od 1.638,00 kn mjesečno.

Na temelju čl. 7. Zakona o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 39/13.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 8. prosinca 2016. godine donijela novu Uredbu o visini minimalne plaće objavljenu u Narodnim novinama 115/16.
Nova minimalna plaća je plaća koja će se obračunavati za mjesec siječanj, a uobičajeno će se obračunavati u veljači, itd.
Više na linku.

Aktualno 2017



OSOBNI ODBITAK ILI NEOPOREZIVI DIO DOHOTKA OD 01.01.2017. GODINE

Osnovni osobni odbitak od 01.01.2017. godine iznosi 3.800,00 kn za svaki mjesec poreznog razdoblja. Pritom, novi iznos osnovnog osobnog odbitka jednak je za sve porezne obveznike, neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku, osobi koja prebiva na potpomognutim područjima ili drugoj osobi.
Novi iznos osnovnog osobnog odbitka utvrđen je primjenom koeficijenta 1,5 na iznos od 2.500,00 kn (zaokruženo na stoticu), odnosno na iznos „osnovice osobnog odbitka“, što je novi institut u porezu na dohodak. Od osnovice osobnog odbitka, primjenom propisanih faktora izračunavaju se i iznosi uvećanja osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te za invalidnost/tjelesno oštećenje. Iako je osnovica za izračun nešto manja, novi faktori propisani su u većim vrijednostima, te su i iznosi uvećanja osobnog odbitka veći u odnosu za trenutne iznose.
Usporedni pregled važećih i očekivanih iznosa uvećanja osobnih odbitaka, prikazan je u tablici 1. u nastavku.


Više na linku.

Aktualno 2017



GODIŠNJE POREZNE STOPE OD 01.01.2017. GODINE

Novim Zakonom o porezu na dohodak uvedene su samo dvije stope poreza na dohodak – 24% i 36%, dok se porezna stopa od 12% ukida.
Ujedno dolazi i do promjena u poreznim osnovicama te se predlaže obračun poreza po stopi od 24% na poreznu osnovicu do 17.500,00 kn, a po stopi od 36% na iznos iznad 17.500,00 kn.
Usporedni prikaz važećih i predloženih novih stopa i osnovica prikazan je u tablici ispod. Godišnji porez na dohodak plaćao bi se po stopi od 24% na poreznu osnovicu do visine 210.000,00 kn te po stopi od 36% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 210.000,00 kn. Godišnja porezna osnovica za primjenu stope od 24% uvećavala bi se i za ostvareni iznos drugog dohotka uz uvjet da iznos drugog dohotka ne prelazi peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka na godišnjoj razini, odnosno iznos od 12.500,00 kn.



Godišnju osnovicu poreza na dohodak činio bi ukupan iznos dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka koji se ne smatra konačnim, umanjeno za iznos osobnog odbitka i propisana umanjenja kod samostalne djelatnosti.
Drugim dohotkom koji se ne smatra konačnim, smatraju se svi oblici drugog dohotka osim drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa i drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena.

VAŽNO!!!! Konačnim dohotkom smatrao bi se dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i dohodak od osiguranja, dohodak koji se utvrđuje u paušalnom iznosu te drugi dohodak koji se smatra konačnim. Za dohodak koji se smatra konačnim ne može se podnijeti porezna prijava niti se provodi poseban postupak, što znači da se po osnovu tako ostvarenog dohotka neće moći iskoristiti ev. neiskorišteni dio osobnog odbitka.

Aktualno 2017



NAREDBA O IZNOSIMA OSNOVICA ZA OBRAČUN DOPRINOSA ZA OBVEZNA OSIGURANJA ZA 2017. GODINU

Ministar financija donio je Naredbu o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2017. g. (Narodne novine 2/2017).

Sve mjesečne i godišnje osnovice u sustavu obveznih doprinosa za 2017. godinu ovise o prosječnom iznosu mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj-kolovoz 2016. godine, koja iznosi 7.739,00 kn prema objavi Državnog zavoda za statistiku.
Više na linku.









Aktualno 2017



NOVOSTI OD 01.01.2017. GODINE OBVEZA PLAĆANJA DOPRINOSA NA SVE OBLIKE DRUGOG DOHOTKA

U Narodnim novinama br. 115 od 9.12.2016. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji stupa na snagu 1. siječnja 2017.

Od propisanih novina ističemo obvezu plaćanja doprinosa na sve oblike drugog dohotka, što znači ne samo na ugovor o djelu već i na autorske i umjetničke naknade s tim da će se ta obveza odnositi i na umirovljenike.
Pritom su stope doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje smanjene na 10% odnosno 7,5%.
Više na linku.







Aktualno 2017



NOVOSTI OD 01.01.2017. GODINE PROPISANA JE OSNOVICA ZA PLAĆANJE DOPRINOSA ZA ČLANOVE UPRAVE ILI DIREKTORE KOJI SU UJEDNO I ZAPOSLENICI TOGA DRUŠTVA KOJA ZA PUNO RADNO VRIJEME ZA 2017. GODINU IZNOSI 5.030,35 KN

U sklopu porezne reforme Zakonodavac je u Zakon o Porezu na dohodak ugradio i jednu novu odredbu, koja nije dobila potrebnu medijsku pažnju. Prema sadašnjem zakonskom rješenju, osobe u radnom odnosu koji su istovremeno kod poslodavca članovi uprave trgovačkog društva ili izvršni direktori trgovačkog društva ili izvršni upravitelji zadruge, nemaju propisanu visinu osnovice za obračun doprinosa, nego se na njih isto kao i za ostale radnike koji nisu u upravljačkim strukturama društva ili zadruge, primjenjuju odredbe Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine, broj 39/13).

Prema novom Zakonu minimalna osnovica za puno radno vrijeme iznosi 5.030,35 kuna i primjenjuje se razmjerno broju radnih sati na koji je izvršena prijava na MO. Primjerice, direktoru koji je zaposlen na nepuno radno vrijeme od 20 sati tjedno, kod poslodavca kod kojeg je puno radno vrijeme utvrđeno na 40 sati tjedno, minimalna osnovica (plaća) ne može iznositi manje od 2.515,17 kn mjesečno.

Propisana osnovica za plaćanje doprinosa za članove uprave i direktore koji su ujedno i zaposlenici toga društva koja za puno radno vrijeme iznosi za 2017. godinu 5.030,35 kn (7.739 x 0,65) objavljena je u Narodnim novinama br. 115 od 9.12.2016. i stupa na snagu 1. siječnja 2017.
Više na linku.

Aktualno 2017 - obrtnici



OBRTNICI PAUŠALISTI ROK ZA DOSTAVU OBRASCA PO-SD JE DO 15. SIJEČNJA 2017. GODINE

Obrtnici koji su u 2016. godini porez na dohodak plaćali u paušalnom iznosu (paušalisti) moraju zaključivanje poslovne godine izvršiti najkasnije do 15. siječnja 2017., odnosno predati Poreznoj upravi popunjeno izvješće o dohotku i plaćenom porezu na Obrascu PO-SD.





Aktualno 2017 - obrtnici



OD 2017. GODINE POREZNI OBVEZNICI KOJI DOHODAK UTVRĐUJU U PAUŠALNOM IZNOSU MOGU POSTATI I OBRTNICI KOJI OBAVLJAJU UGOSTITELJSKU I TRGOVAČKU DJELATNOST

Od 2017. godine porezni obveznici koji dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu mogu postati i obrtnici koji obavljaju ugostiteljsku i trgovačku djelatnost, što do sada nije bilo moguće. Za nove obveznike koji tek počinju s obavljanjem djelatnosti, prijava u registar poreznih obveznika mora se podnijeti u roku osam dana od dana početka obavljanja samostalne djelatnosti. Kod prelaska s utvrđivanja dohotka od samostalne djelatnosti temeljem propisanih poslovnih knjiga na utvrđivanje paušalnog dohotka prijava se vrši do kraja tekućeg razdoblja za iduće porezno razdoblje, a najkasnije 15 dana po isteku poreznog razdoblja odnosno kalendarske godine. To znači da svi obrtnici „dohodaši“ koji su do sada vodili poslovne knjige, a žele preći na paušalno oporezivanje dohotka trebaju se prijaviti u nadležni ured Porezne uprave do 15. siječnja 2017. godine. Porezni obveznik koji želi prijeći s utvrđivanja dohotka od samostalne djelatnosti temeljem propisanih poslovnih knjiga na utvrđivanje paušalnog dohotka obvezan je uz prijavu na Obrascu RPO i Prilog A dostaviti:
1. pregled primitaka i izdataka prema podacima iz Knjige primitaka i izdataka – Obrazac KPI u skladu s Pravilnikom o porezu na dohodak,
2. pregled ukupnog iznosa tražbina, a na temelju izdanih računa iz Evidencije o tražbinama i obvezama – Obrazac TO u skladu s Pravilnikom o porezu na dohodak odnosno presliku Obrasca TO i to za porezno razdoblje (kalendarsku godinu) koje prethodi godini prelaska na utvrđivanje dohotka u paušalnom iznosu.
U tom slučaju porezni obveznik obvezan je postupiti na način propisan za prestanak djelatnosti u skladu s Pravilnikom o porezu na dohodak, a to znači utvrditi primitke i izdatke za porezno razdoblje iz kojeg je prešao na utvrđivanje paušalnog poreza.

Prema novom Zakonu i Pravilniku, uvjeti za poreznog obveznika s paušalnim oporezivanjem su:
- da nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost i
- da po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupan godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost.
Za 2016. godinu taj iznos je 230.000,00 kuna
Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti objavljen je u Narodnim novinama broj 1/2017

Aktualno 2017



ZAKON O FISKALIZACIJI U PROMETU GOTOVINOM

Propisuje se novi način dostave podatka o poslovnim prostorima, koje su obveznici fiskalizacije dužni dostavljati, budući da prijavljene poslovne prostore u sustav fiskalizacije nije bilo moguće točno locirati te nije bilo moguće izvršiti uvid o djelatnostima po poslovnim prostorima obveznika fiskalizacije, i to, putem ePorezne, a za one obveznike fiskalizacije koji nisu korisnici ePorezne, temeljem poreznih propisa propisuje se obveza dostavljanja podataka putem obrasca za dostavu podataka o poslovnim prostorima u nadležnu ispostavu što će se detaljnije propisati pravilnikom.

Uz podatke o poslovnom prostoru potrebno je dostaviti i:
- vrstu djelatnosti koja se obavlja u poslovnom prostoru (NKD 2007)
- datum prestanka primjene važenja podataka koji se dostavljaju
- status poslovnog prostora.
- Propisuje se i obveza korištenja programskog rješenja koje jamči dostavu podataka Poreznoj upravi, odnosno, kažnjavati će se korištenje programskih rješenja koja omogućavaju izdavanje nefiskaliziranih računa.
Više na linku

Aktualno 2017



HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA (HGK) NOVOOSNOVANE TVRTKE OSLOBAĐA ČLANARINE

Tvrtke osnovane nakon 1. siječnja 2017. godine oslobođene su plaćanja članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori u razdoblju od godine dana od dana osnivanja, dok će ostalim članicama HGK članarina ostati na istoj razini kao i u ovoj godini.



Aktualno 2017



OD 01.01.2017. GODINE NOVI ZAKON O POREZU NA PROMET NEKRETNINA

U Narodnim novinama br. 115/2016 od 09. prosinca 2016. godine objavljen je novi Zakon o porezu na promet nekretnina koji stupa na snagu 01. siječnja 2017. godine (dalje u tekstu: „Zakon“).

Navedenim Zakonom je, između ostalih izmjena, snižena porezna stopa s 5% na 4%, ukida se oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja, te se uvodi novi način podnošenja prijave.
Sukladno navedenom Zakonu predmet oporezivanja je promet nekretnina, odnosno, svako stjecanje vlasništva nekretnine u Republici Hrvatskoj uz izuzetak stjecanja nekretnina na koje se plaća porez na dodanu vrijednost. „Stjecanjem nekretnine“ u smislu navedenog Zakona se smatra kupoprodaja, zamjena, nasljeđivanje, darovanje, unošenje i izuzimanje nekretnina iz trgovačkog društva, stjecanje dosjelošću, stjecanje nekretnina u postupku likvidacije ili stečaja, stjecanje na temelju odluka suda ili drugog tijela, stjecanje temeljem zakona te ostali načini stjecanja nekretnina od drugih osoba. „Nekretnine“ u smislu navedenog Zakona mogu biti zemljišta (poljoprivredna, građevinska i druga zemljišta) i građevine (stambene, poslovne i sve druge zgrade te njihovi dijelovi).

OBVEZNIK POREZA NA PROMET NEKRETNINA JE STJECATELJ NEKRETNINE, ODNOSNO, OBVEZNIK POREZA NA PROMET NEKRETNINA:
1. pri zamjeni nekretnina je svaki sudionik u zamjeni, i to za vrijednost nekretnine koju stječe. Ako se stječe idealni dio nekretnine, obveznik poreza na promet nekretnina je svaki stjecatelj posebno.
2. pri nasljeđivanju je nasljednik ili zapisovnik. Ako se nasljednik tijekom ostavinske rasprave odrekne nasljedstva ili ga ustupi drugome sunasljedniku, ne plaća se porez po navedenom Zakonu na odricanje, odnosno ustupanje nasljedstva.
3. pri darovanju ili drugom stjecanju nekretnina bez naknade je daroprimatelj ili druga osoba koja je stekla nekretninu bez naknade.
4. ako se nekretnina stječe na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju ili ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, obveznik poreza na promet nekretnina je davatelj uzdržavanja. Pri stjecanju nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju porez na promet nekretnina umanjuje se za 5% za svaku godinu trajanja uzdržavanja proteklu od dana sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju, koji je ovjerio sudac nadležnog suda ili potvrdio (solemnizirao) javni bilježnik ili je sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, do smrti uzdržavanog.

POREZNA OSNOVICA = tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze. Porezna uprava utvrđuje osnovicu poreza na promet nekretnina kao tržišnu vrijednost nekretnine, u pravilu, iz isprave o stjecanju ako je ukupan iznos naknade koju daje ili isplaćuje stjecatelj približno jednak cijenama koje se postižu ili se mogu postići na tržištu.

POREZNA STOPA = 4%.

POREZNA OSLOBOĐENJA PODIJELJENA SU NA:
- 1) opća oslobođenja (taksativno navedeno u čl. 13., kao npr: Republika Hrvatska, jedinice lokalne i regionalne samouprave, tijela državne vlasti, osobe koje stječu nekretnine u postupku vraćanja oduzete imovine i komasacije nekretnina itd),
- 2) oslobođenje pri unosu nekretnine u trgovačko društvo (regulirano u čl. 14. na način da se ne plaća porez na promet nekretnina kada se nekretnine unose u kapital trgovačkog društva niti kada se nekretnine stječu u postupku spajanja i pripajanja u smislu zakona kojim se uređuju trgovačka društva, te u postupku podjela trgovačkog društva u više trgovačkih društava; ako tijekom poreznog nadzora Porezna uprava utvrdi prividnost pravnog posla po osnovi kojeg je stečena nekretnina, sukladno prethodno navedenom, utvrđuje se pripadajući porez na promet nekretnina).
- 3) oslobođenje pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju bez naknade (regulirano u čl. 15. pri čemu porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade ne plaćaju: 1. bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s umrlim ili darovateljem; 2. pravne i fizičke osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom; 3. bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose).

NASTANAK POREZNE OBVEZE - POREZNA OBVEZA NASTAJE:
- u trenutku sklapanja ugovora ili drugoga pravnog posla kojim se stječe nekretnina.
- ako se stječe nekretnina na temelju odluke suda ili drugog tijela, porezna obveza nastaje u trenutku pravomoćnosti te odluke.
- ako se odlukom suda utvrđuje pravo vlasništva na nekretnini dosjelošću, porezna obveza nastaje u trenutku pravomoćnosti te odluke.
- ako se vlasništvo na nekretnini stječe na temelju zakona, porezna obveza nastaje u trenutku pravomoćnosti odluke suda o odobrenju upisa.
- stranoj fizičkoj ili pravnoj osobi kojoj je za stjecanje nekretnine na području Republike Hrvatske potrebna suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa porezna obveza nastaje u trenutku dobivanja te suglasnosti.
- ako se stječe nekretnina na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja tog ugovora.
- ako se stječe nekretnina na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, porezna obveza nastaje u trenutku smrti primatelja uzdržavanja, uz primjenu olakšice iz članka 8. stavka 2. Zakona (porez se umanjuje za 5% za svaku godinu trajanja uzdržavanja proteklu od dana sklapanja ugovora do smrti uzdržavanog).

PRIJAVA PROMETA NEKRETNINA:
- 1) Javni bilježnik po ovjeri potpisa na ispravama o prodaji ili drugom načinu otuđenja nekretnine ili po sastavljanju javnobilježničkog akta, a najkasnije u roku od 30 dana, obvezan je jedan primjerak isprave, kao i svake druge isprave na osnovi koje dolazi do prometa nekretnine (ugovor o ortaštvu, ugovor o osnivanju prava građenja i sl.), uz podatak o osobnom identifikacijskom broju sudionika postupka, dostaviti ispostavi Porezne uprave na području koje se nekretnina nalazi, elektroničkim putem.
- 2) Sudovi i druga javnopravna tijela obvezni su ispostavi Porezne uprave na području na kojem se nalazi nekretnina dostavljati svoje odluke uz podatak o osobnom identifikacijskom broju sudionika postupka kojima se stječe ili mijenja vlasništvo nekretnina u zemljišnim knjigama, odnosno u službenim evidencijama u roku od 15 dana nakon isteka mjeseca u kojem je odluka postala pravomoćna, prema propisima o obveznom osobnom dostavljanju pismena.
Dostavom navedenih isprava i odluka iz točke 1.) i 2.) smatra se da je izvršena prijava prometa nekretnina.

NAPLATA POREZA - porezni obveznik mora platiti utvrđeni iznos poreza u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju poreza na promet nekretnina.
POVRAT POREZA - osoba koja plati porez na promet nekretnina, kamate ili troškove prisilne naplate koje nije bila obvezna platiti ima pravo na povrat plaćenih, odnosno više plaćenih iznosa. Plaćeni, odnosno više plaćeni iznos biti će vraćeni osobi od koje su naplaćeni, na njezin zahtjev, u roku od 30 dana od dana podnesenog zahtjeva.

RASKID UGOVORA O PRIJENOSU VLASNIŠTVA NA NEKRETNINI VOLJOM STRANAKA - prije nego što se obavi prijenos u zemljišnim knjigama na novog vlasnika te raskid, poništenje ili utvrđenje ništetnosti ugovora odlukom suda razlozi su za obnovu postupka i poništenje rješenja o utvrđivanju poreza na promet nekretnina.
Više na linku



Obrt ili poduzeće?



Dobro je znati - Obrt? j.d.o.o? d.o.o.? Koje su razlike?

Tražili ste da Vam pojasnimo razlike u poslovanju: između obrtnika i jednostavnog društva sa ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.), odnosno društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.). U našim uvjetima, biti obrtnik ili poduzetnik je naporan i stresan posao i treba ga prihvaćati samo ako ste toga svjesni. Ako malom poduzetniku ili obrtniku poslovanje uspješno teče, ostvarivat će profit, zaradu. On se drugačije naziva kod obrtnika, drugačije kod j.d.o.o. odnosno d.o.o., te podliježe drugačijim sustavima oporezivanja, a do neke mjere im se razlikuje i 'cijena' tj. visina poreza.

Obrtnik u poslovanju ostvaruje primitke, njih umanjuje za izdatke koji su imali poslovnu svrhu, a njihova razlika se naziva dohotkom. Ono što kao obrtnik nabavite postat će vaš izdatak tek kad to i platite, a jednako tako će vam i primitak biti samo ono što naplatite. Novcem sa svojeg žiro računa kao obrtnik možete slobodno raspolagati kad god želite, što je posljedica činjenice da je poslovanje kroz obrt vezano uz fizičku osobu obrtnika.

Porezna će se svako vaše podizanje gotovine smatrati akontacijom dohotka, koji će se stvarno utvrditi tek po isteku poslovne godine, u poreznoj prijavi, i to zbrajanjem svih vaših dohodaka: iz obrtničke djelatnosti, te iz ostalih eventualnih izvora.

Od ukupnog dohotka oduzme se godišnji neoporezivi iznos, koji ovisi o obiteljskom statusu a čita se iz vaše porezne kartice, a na preostali dio primjenjuje se oporezivanje po stopama od 12% (dohodak do 26.400,00 kn), preko 25% (iznad 26.400,00 kn do 158.400,00 kn odnosno na idućih 132.000,00 kn) do 40% (iznad 158.400,00 kn).

Obrtnik ne mora biti zaposlen u obrtu, no ima obvezu plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja po osnovi obavljanja obrtničke djelatnosti, sukladno Naredbi (Narodne Novine) za utvrđenu osnovicu.

Mali poduzetnici (j.d.o.o. i d.o.o.) koji posluju kroz poduzeća, a to su najčešće društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) ili jednostavna društva (j.d.o.o.) razlikuju se od obrtnika u tome što su oni dužni knjižiti prihode po izdavanju računa (ili točnije: prema trenutku isporuke), a rashode po primitku računa (ili vremenu nastanka) pri čemu nije važan datum njihove naplate ili plaćanja. Razlika između prihoda i rashoda se naziva dobitkom, a taj je oporezovan porezom po stopi od 20%. Ova se stopa primjenjuje na cijeli iznos utvrđenog dobitka. U trenutku isplate dobitka fizičkoj osobi (vlasniku) plaća se dodatnih 12% poreza na dohodak (na porez se plaća i prirez, ovisno o prebivalištu fizičke osobe (vlasnika). Otprilike 30% ukupnog dobitka otići će na porez.

Ako ostvarite gubitke, njih prvo morate pokriti sa dobiti ako ju budete imali, a tek nakon toga razliku dobiti možete isplatiti.

Jednostavna društva (j.d.o.o.) su dužna četvrtinu dobiti spremati u rezerve sve dok njima ne dostignu iznos od 20.000 kn, i tek nakon toga mogu isplatiti ostatak dobiti.

Napomena: dobit se može isplaćivati samo ako doista postoji. Zato ste prije svake isplate dobiti dužni provjeriti u svojim poslovnim knjigama ima li još na raspolaganju neisplaćene dobiti iz ranijih godina, a ako je nema dužni ste izračunati svoj poslovni rezultat do tog trenutka, te si isplatiti samo dostajući iznos akontacije dobiti i istovremeno platiti 12% poreza (+prirez) i o tome izvijestiti (JOPPD obrascem) poreznu upravu. Kad dobit za tu godinu utvrdite, trebate obračunati i akontacije koje ste si isplaćivali. Odlučite li se za podizanje gotovine ili pozajmica od svog poduzeća, ne zaboravite obveznu kamatnu stopu pribrojiti prihodima svojeg poduzeća… koji će opet na kraju godine ići u oporezivanje.

Ako ste osnivač društva koji u je u njemu i zaposlen, tada znate da vas vaša plaća košta i više od toga. Manje plaće opterećene su sa skoro 50% davanja, a veće i sa 60%. Drugim riječima, kad si isplaćujete plaću iz svojeg poduzeća istovremeno morate na račun državnog proračuna platiti dodatni iznos koji će vam vaš knjigovođa obračunati, a koji će biti otprilike u visini gornjih postotaka.

Naravno, isto se primjenjuje i za isplate ostalim zaposlenicima.

Svi koji za vas (obrtnike ili male poduzetnike) obavljaju rad trebaju kod vas biti zaposleni. S njima trebate sklapati ugovore o radu, ugovore o djelu i sl. i isplaćivati im barem minimalne plaće, ili onolike koliko ste ugovorili. Budući da će biti zaposleni, morate za njih plaćati doprinose i poreze. Sve što zaposlenicima isplaćujete smatra se njihovom plaćom, osim točno određenih neoporezivih iznosa s točno određenim svrhama. Više o neoporezivim isplatama imate na našem linku.

Aktualno



Rok za predaju konsolidiranih financijskih izvješća za 2015.

Krajnji rok za predaju konsolidiranih financijskih izvješća za 2015. godinu je 30. rujna tekuće godine.

Financijska izvješća za 2015. godinu objavljuju se prema propisima koji su vrijedili u 2015. jer je Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 78/15. i 134/15. - Uredba) stupio je na snagu 1. siječnja 2016. godine. Obveza konsolidacije financijskih izvješća propisana je čl. 16. Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07. – 121/14.) i čl. 250.b. odnosno 431.b. ZTD-a.

Mali i srednji poduzetnici pripremaju konsolidaciju financijskih izvješća prema zahtjevima HSFI-ja 2 – Konsolidirani financijski izvještaji

Veliki poduzetnici i oni čiji su vrijednosni papiri uvršteni na organizirano tržište vrijednosnica ili se spremaju za takvo uvrštavanje, prema zahtjevima MSFI-ja 10 – Konsolidirani financijski izvještaji odnosno MSFI-ja 3 – Poslovna spajanja.

Zakonom o reviziji (Nar. nov., br. 146/05. – 144/12.) te Zakonom o računovodstvu propisana je obveza revizije konsolidiranih financijskih izvješća.

1. Obveza konsolidacije financijskih izvješća 2. Konsolidirana financijska izvješća za unutarnje i vanjske korisnike 3. Knjigovodstvo ulaganja u ovisna društva 4. Iskazivanje goodwilla i prihoda od povoljne kupnje 5. Načela konsolidacije 6. Sastavljanje konsolidacijskih financijskih izvješća 7. Primjer konsolidacije financijskih izvješća 8. Zaključak

Za potrebe javne objave potrebno je predati: Konsolidiranu bilancu; Konsolidirani račun dobiti i gubitka s izvještajem o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (Izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti sastavni je dio Računa dobiti i gubitka, a obveznici popunjavanja Izvještaja su obveznici primjene MSFI-a); Konsolidirani izvještaj o novčanom tijeku; Konsolidirani izvještaj o promjenama kapitala; Bilješke uz konsolidirane financijske izvještaje; Izvještaj revizora (ako je obveznik revizije); Konsolidirano godišnje izvješće; Odluku o utvrđivanju konsolidiranih godišnjih izvještaja, ako nije sastavni dio konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja ili konsolidiranog godišnjeg izvješća.

Također, godišnje financijske izvještaje matice potrebno je priložiti konsolidiranim financijskim izvještajima (toč 2.48. HSFI-a).

Aktualno



Predaja obrasca OPZ–STAT–1

Do 1. rujna 2016. porezni obveznici upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost koji na dan sastavljanja izvješća imaju u svojim poslovnim knjigama evidentirana dospjela, a nenaplaćena potraživanja trebaju predati ukupno tri obrasca OPZ–STAT–1:

- prvi sa stanjem na 31. XII. 2015, za račune koji nisu naplaćeni do 31. siječnja 2016.,
- drugi sa stanjem na 31. III. 2016., za račune koji nisu naplaćeni do 30. travnja 2016. i
- treći sa stanjem na 30. VI. 2016. za račune koji nisu naplaćeni do 31. srpnja 2016.
- Sukladno Pravilniku o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi (Narodne novine br. 78/15.) obveznici sastavljanja propisanog statističkog izvješća o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima su samo porezni obveznici upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost koji na dan sastavljanja izvješća imaju u svojim poslovnim knjigama evidentirana dospjela, a nenaplaćena potraživanja.

Pravilnik definira dospjelo, a nenaplaćeno potraživanje kao:
1. potraživanje temeljem dospjelog, a nenaplaćenog računa izdanog sukladno odredbama Zakona o PDV-u,
2. potraživanje temeljem dospjelog, a nenaplaćenog računa izdanog sukladno odredbama OPZ-a.

O dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima se do naplate u cijelosti ili cjelokupnog otpisa sastavljaju statistička izvješća sa stanjem na dan:
1. do 20. svibnja tekuće godine za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 31. ožujka tekuće godine, a koji nisu naplaćeni do 30. travnja tekuće godine,
2. do 20. kolovoza tekuće godine za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 30. lipnja tekuće godine, a koji nisu naplaćeni do 31. srpnja tekuće godine,
3. do 20. studenoga tekuće godine za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 30. rujna tekuće godine, a koji nisu naplaćeni do 31. listopada tekuće godine,
4. do 20. veljače tekuće godine za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 31. prosinca prošle godine, a koji nisu naplaćeni do 31. siječnja tekuće godine, uz uvjet da na dan sastavljanja nisu starija od 6 godina.

Statistička izvješća dostavljaju se na propisanom obrascu Statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim računima – Obrascu OPZ-STAT-1, Poreznoj upravi elektroničkim putem, korištenjem sustava ePorezna. Preuzmite obrazac OPZ-STAT-1 u excelu i PDF-u.

Aktualno



Jedinstveni kontni plan od 1.1.2017.


Odbor za standarde financijskog izvještavanja donio je Odluku o objavljivanju Jedinstvenog okvirnog kontnog plana u kojoj je privitak Jedinstveni okvirni kontni plan. Ova Odluka objavljena je u Narodnim novinama br. 75/16., stupa na snagu 1. siječnja 2017. godine.

Jedinstveni okvirni kontni plan u MS Excel-u može se preuzeti kao dokument za preuzimanje. Člankom 44. st. 5. Zakona o računovodstvu (Narodne novine br. 78/15. i 134/15.), propisana je obveza Odbora za standarde financijskog izvještavanja donijeti jedinstveni okvirni kontni plan iz čl. 11. tog Zakona čija je primjena od 1. siječnja 2017.

U međuvremenu su pripremljene izmjene i dopune Zakona o računovodstvu kojima je, između ostaloga, predviđeno ukidanje propisivanja obveznog jedinstvenog okvirnog kontnog plana. Međutim, iako su ove izmjene i dopune prošle javnu raspravu, Hrvatski sabor ih nije usvojio prije svog raspuštanja.

Vlada Republike Hrvatske nakon raspuštanja Hrvatskoga sabora obavlja samo tehničke poslove, pa nije bilo moguće niti donošenje ovih izmjena.

Jedinstveni okvirni kontni plan obuhvaća razrede i skupine konta te sintetička konta koja se primjenjuju u svrhu bilježenja knjigovodstvenih promjena, uključujući i njihove numeričke i slovne oznake i izvanbilančnih računa, od kojih svi moraju biti raspoređeni u skladu sa zahtjevima koji se primjenjuju za pripremu financijskih izvještaja.

Kontni plan poduzetnika mora biti sastavljen tako da osigurava podatke za odvojene i konsolidirane financijske izvještaje te mora biti u skladu s propisanim okvirnim kontnim planom. Poduzetnik može, ako je to potrebno, proširiti kontni plan tijekom poslovne godine.

Ako kontni plan nije sastavljen sukladno propisanim Jedinstvenom okvirnom kontnom planu, kaznit će se za prekršaj poduzetnik, odnosno pravna i fizička osoba obveznik poreza na dobit, novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do 100.000,00 kuna. Za isti prekršaj, novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna do 20.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba poduzetnika.

Aktualno



U Narodnim novinama broj 70/16 objavljena je Uredba o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2017. godinu.


Boravišne pristojbe u Hrvatskoj za 2017. iste kao i ove godine. Visina boravišne pristojbe za 2017. godinu utvrđuje se u sljedećim iznosima:


Boravišna pristojba za osobe u domaćinstvu koje pružaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu utvrđuje se u iznosu od 300,00 kuna po krevetu i kamp jedinici, ovisi o koeficijentu razreda turističkog mjesta i iznosi:



Nastavak Uredbe potražite OVDJE

Aktualno



Pravilnik o automatskoj razmjeni informacija u području poreza


Dana 27.7.2016. godine u Narodnim novinama broj 69/16 objavljen je Pravilnik o automatskoj razmjeni informacija u području poreza .

Ovim se Pravilnikom utvrđuju pravila za provedbu članka 177. Općeg poreznog zakona kojim se uređuje obvezna automatska razmjena informacija određenih kategorija dohotka i imovine, članka 177.a Zakona kojim se propisuju definicije pojmova, pravila izvješćivanja i dubinske analize i članaka 200. i 202. Zakona, kojim se propisuje razmjena informacija o isplaćenim kamatama na dohodak od štednje isplatiteljima po primitku. Pravilnik stupa na snagu osmog dana od objave, a u cijelosti ga pogledajte OVDJE

Aktualno



Neoporezivi primici - isplata regresa.


Prema Zakonu o radu (NN 93/14) radnik ima pravo za vrijeme korištenja godišnjeg odmora na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad (čl.81 ZOR-a).

Ako niti jednim naprijed navedenim izvorom radnog prava nije propisana obveza isplate regresa tada ga poslodavac ne mora isplatiti radniku. Ako je pravo na regres propisano izvorom radnog prava koji obvezuje poslodavca, i ako u tom izvoru prava isplata regresa nije uvjetovana radom u punom radnom vremenu, onda i radnici koji rade u nepunom radnom vremenu mogu ostvariti regres u punom iznosu.

Godišnji neoporezivi iznos prigodnih nagrada koje poslodavac isplaćuje radniku je 2.500,00 kn za sve prigodne nagrade (regres, božićnica, uskrsnica i sl.). Ako primici po osnovi nagrada prijeđu neoporezivi iznos tada se iznos koji prelazi 2.500,00 kn smatra plaćom te se i oporezuje sukladno tome.

Isplaćeni oporezivi regres ne uključuje se u osnovicu za izračun: naknade plaće za godišnji odmor, otpremnine, naknade plaće zbog privremene nesposobnosti za rad (bolovanja).

Regres se može isplatiti prije isplate plaće ili zajedno s plaćom ili poslije isplate plaće. O isplati regresa izvješćuje se Poreznu upravu putem Obrasca JOPPD. Ako se na isti dan isplaćuje plaća (oporezivi primitak) i regres (neoporezivi primitak) tada se isti mogu iskazati ili u istom retku ili u posebnom retku. Ako se regres iskazuje u istom retku s plaćom na stranici B Obrasca JOPPD tada i na nalogu za isplatu plaće i na nalogu za isplatu regresa poslodavac mora navesti obvezne elemente u polju ''poziv na broj platitelja'' propisane čl. 258.e Pravilnika o doprinosima.

Uvođenjem SEPA pravila propisani su posebni pozivi na broj kod isplate regresa:

HR69 40002-OIB isplatitelja-260

treba napomenuti da kod isplate ostalih prigodnih nagrada se mijenja zadnji dio poziva na broj (npr. božićnica – 270, dječji dar – 280,…)

Isplata regresa može se isplatiti na tekući račun ili u gotovini, pri čemu treba napomenuti da isplata regresa nije izuzeta od ovrhe, te se isti ne može uplatiti na zaštićeni račun.

Aktualno



Elektronička dostava isprava o najmu i zakupu nekretnine

Izvod Porezna Uprava:

Elektroničkom poštom od 04. srpnja 2016. obratili ste se Uredu ravnatelja Porezne uprave s molbom za izdavanjem upute o tome koje su ispostave Porezne uprave nadležne za zaprimanje ugovora o zakupima i najmu nekretnina. U vezi navedenog, odgovaramo u nastavku.

Člankom 7. stavkom 3. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, broj 78/15) propisano je da će Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, za potrebe ažuriranja zbirke kupoprodajnih cijena, putem automatske razmjene podataka dnevno preuzimati podatke o realiziranom naplatnom prometu nekretnina (kupoprodaja, najam, zakup, pravo građenja i služnost) iz Evidencije prometa nekretnina ministarstva nadležnog za financije, odnosno Porezne uprave.

Članak 70. stavak 2. istog Zakona propisuje da do potpune uspostave automatske razmjene podataka iz članka 7. stavka 3. Zakona, javni bilježnik koji ovjerava potpise na ispravama o kupoprodaji, najmu, zakupu, pravu građenja i pravu služnosti obvezan je jedan primjerak isprave dostaviti županiji ili Gradu Zagrebu, odnosno velikom gradu na čijem području se nalazi predmetna nekretnina u roku od 15 dana nakon isteka mjeseca u kojem je ovjerovljen potpis na ispravi, u svrhu unosa podataka u zbirku kupoprodajnih cijena.

Stoga, Ministarstvo financija, Porezna uprava je u suradnji s Hrvatskom javnobilježničkom komorom i Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja, a za potrebe spomenutog Zakona, razvila i implementirala u Informacijski sustav Porezne uprave aplikativni podsustav „Evidencija ePrijava javnih bilježnika“ koji omogućuje zaprimanje i daljnju distribuciju isprava o nastalom prometu nekretnina, ugovora o zakupu, najmu, pravu građenja i pravu služnosti. Uzimajući u obzir svrhu nastanka ove aplikacije, kao i odredbu članka 70. stavka 2. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina prema kojoj su javni bilježnici dostavljali isprave o kupoprodaji, najmu, zakupu, pravu građenja i pravu služnosti županiji ili Gradu Zagrebu, odnosno velikom gradu na čijem području se nalazi predmetna nekretnina, dogovoreno je i implementirano u informatička rješenja poslovno pravilo prema kojem javni bilježnici sve spomenute isprave upućuju ispostavama Porezne uprave na čijem području se nekretnina nalazi.

Međutim, kako se radi o ispravama temeljem kojih nastaju porezno interesantni odnosno oporezivi događaji, Porezna uprava je u svom aplikativnom podsustavu implementirala poslovno pravilo prema kojem se, na temelju unesenog Osobnog identifikacijskog broja – OIB-a najmodavca ili zakupodavca, isprava daje na uvid, odnosno automatski se prosljeđuje mjesno nadležnoj ispostavi Porezne uprave sukladno odredbama o mjesnoj nadležnosti Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15 i 44/16), dakle, ispostavi Porezne uprave gdje se prebivalište ili sjedište najmodavca ili zakupodavca nalazi.

Iz prethodno navedenog proizlazi zaključak da javni bilježnici, u svojoj aplikaciji, odabiru onu ispostavu Porezne uprave na čijem području se nekretnina nalazi i to za svaku vrstu isprave koja se elektronički dostavlja, a Porezna uprava, s obzirom na vrijednost isprava kao dokaznog sredstva o nastalom oporezivom događaju, isprave o zakupu i najmu nekretnine dodatno raspoređuje, na temelju unesenog OIB-a zakupodavca odnosno najmodavca, i mjesno nadležnoj ispostavi prema podacima o prebivalištu ili sjedištu najmodavca ili zakupodavca kojima Porezna uprava raspolaže u svom informacijskom sustavu.

O svemu prethodno navedenom, Središnji ured Porezne uprave je već izdao Uputu o radu s aplikacijom „Evidencija ePrijava javnih bilježnika“ čiji su sastavni dio poslovna pravila aplikacije kao i opis procesa u vezi s evidentiranjem i ažuriranjem elektroničkim putem pristiglih isprava, a slijedom Vašeg traženja, ponovno smo o ovoj stvari obavijestili sve službenike Porezne uprave.

Aktualno



Elektronički potpisi, elektronički pečati i usluge povjerenja, sada važeće pod jednakim uvjetima diljem EU


Građani, poduzeća i tijela javne uprave od 1. srpnja 2016. godine moći će provoditi odgovarajuće, sigurne i potpuno pravno valjane elektroničke transakcije diljem granica EU. Uredbom (EU) br. 910/2014 (eIDAS Uredba) europska pravila koja uređuju korištenje elektroničkih potpisa, elektroničkih pečata, vremenskih žigova, elektroničke dostave te autentikacije web stranica i elektroničkih dokumenata izravno se i na jednak način od 1. srpnja 2016. primjenjuju u svih 28 država članica. Primjerice, elektronički će potpisi sada biti valjani i priznati na jednak način kao i pisani u svim državama članicama EU. Prekogranične elektroničke/digitalne transakcije ovime će konačno postati sigurnije, ali i jednostavnije za korištenje na jedinstvenom digitalnom tržištu Europe.

Elektronički pečat mogao bi biti spas hrvatskim tvrtkama koje od početka godine imaju obvezu printanja, ručnog potpisivanja i pečatiranja svih računa. Kako bi se izbjegla povećana birokracija i nepotrebni troškovi, 1. srpnja na snagu stupa Uredba EU o elektroničkoj identifikaciji.

Uredbom se svim poduzetnicima u Uniji, uključujući i Hrvatsku, omogućava da stave elektronički pečat na dokumente kao što su: ugovori, pravilnici, ponude i ulazni računi.Time bi se, između ostalog, riješio problem otvaranja novog radnog mjesta za likvidatora računa i smanjila potreba za suvišnim printanjem dokumenata. E-dokumenti na taj način postaju važeći u pravnom smislu te se elektroničkom pečatu kao dokazu u sudskim postupcima ne smije uskratiti pravni učinak samo iz razloga što je pečat u elektroničkom obliku.

Već i prije nove EU Uredbe, država je propisala formu e-računa koja je priznata u Poreznoj upravi, te od 1. ožujka ministarstvo ne smije odbijati račune takvog formata. Link na eIDAS Uredbu

Aktualno



Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu s Nacrtom konačnog prijedloga Zakona


Dana 23.06.2016. godine, na 28. sjednici, Vlada je predložila Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu s Nacrtom konačnog prijedloga Zakona.

Podsjećamo, Novi Zakon o računovodstvu trebao je u cijelosti stupiti na snagu dana 1.siječnja 2016. godine no to nije u cijelosti realizirano, odnosno donošenje i provedba nekih aspekata Zakona prolongirano je.

Novi Zakon o računovodstvu koji je stupio na snagu, bitan je propis koji se reflektira na poslovne knjige poduzetnika. Veliki je broj novosti s kojima poduzetnici moraju biti upoznati kako bi izbjegli nepravilnosti u poslovnim knjigama, te eventualno nepotrebno kažnjavanje. Uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu donijela je Vlada Republike Hrvatske na temelju Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora. Uredba je objavljena u „Narodnim novinama“ broj 134/15. a stupa na snagu 1. siječnja 2016. godine.

Uredbom se propisuju slijedeće izmjene i dopune Zakona o Računovodstvu („Narodne novine“ broj 78/2015):
1. Brišu se odredbe da knjigovodstvene isprave moraju sadržavati:

• potpis osobe odgovorne za poslovni događaj (čl. 8. st. 3. t. 6.),
• oznaku konta na kojima će knjigovodstvena isprava biti proknjižena, osim ako se takva oznaka ne kreira automatski primjenom softvera (čl. 8. st. 3. t. 7.).

2. Briše se odredba da izvadak za pojedini konto mora za svaku knjiženu promjenu sadržavati identifikacijske oznake za osobe koje su knjižile i kontrolirale knjigovodstvenu ispravu (čl. 12. st. 9. t. 6.).

3. Obveza Ministra financija da uskladi propisane pravilnike sa Zakonom o računovodstvu utvrđuje se s danom 31. prosinca 2015. godine.

4. Obveza Odbor za standarde financijskog izvještavanja da donese jedinstveni okvirni kontni plan utvrđuje se s danom 30. lipnja 2016. godine a jedinstveni kontni plan se primjenjuje od 1. siječnja 2017.

5. Na godišnja izvješća, godišnje financijske izvještaje i financijske podatke za statističke i druge potrebe za izvještajna razdoblja koja su započela prije 1. siječnja 2016. primjenjuju se odredbe „starog“ Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 109/07,54/13 i 121/14).

6. Obveza revizije godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja primjenjuje se na izvještajna razdoblja koja su započela prije 1. siječnja 2016.

7. Na izvještajna razdoblja koja su započela prije 1. siječnja 2016. primjenjuju se prekršajne odredbe iz „starog“ Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 109/07, 54/13 i 121/14).

Nacrt prijedloga Zakona u cijelosti pogledajte na linku.

Tekst nacrta kontnog plana možete pronaći ovdje.

Aktualno



DOBRO JE ZNATI ŠTO SU NEOPOREZIVI PRIMICI (ISPLATE)


Naknada za odvojeni život kao i troškovi službenog putovanja i terenski dodatak su uređeni Pravilnikom o porezu na dohodak, poslodavac nije obavezan isplatiti naknadu za odvojeni život.

Čl. 13. st. 8. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05-157/14; nadalje Pravilnik DOH) navodi da se naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta tog radnika. Obitelji se smatra bračni drug, djeca, posvojenik, pastorak i štićenik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i porezni obveznik.

Nadalje, prema čl. 13. st. 2. toč. 19. Pravilnika DOH, a sukladno odredbama čl. 10. toč. 9. Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 – 143/14), oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima s osnove naknade za odvojeni život od obitelji do 1.750,00 kuna mjesečno. Međutim, ukoliko se ova naknada isplaćuje u većem iznosu, isplaćena svota iznad neoporezivog iznosa smatra se plaćom (dohotkom od nesamostalnog rada) i potrebno je obračunati sve odgovarajuće poreze i doprinose.



Također, trošak naknade za odvojeni život je za poslodavca porezno priznati trošak.

Prema tome, da bi se mogla isplatiti naknada za odvojeni život potrebno je da poslodavac pošalje radnika, tj. da radnik dobije premještaj na rad u mjesto sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice koje je različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika.

Primjerice, radnik živi s obitelji u Zagrebu te ga poslodavac uputi na rad u Rijeku u mjesto izdvojene poslovne jedinice poslodavca.

U tom slučaju, svrha propisivanja naknade za odvojeni život od obitelji je da poslodavac može radnicima nadoknaditi povećane troškove života, koji mu objektivno mogu nastati zbog činjenice da zbog potrebe i u interesu poslodavca, radi i boravi u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, a to mjesto je različito od mjesta radnikovog prebivališta ili uobičajenog boravišta (a i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta njegove obitelji).

U tom smislu, isplaćena naknada za odvojeni život od obitelji služi za pokriće (uvećanih) troškova stanovanja, lokalnog prijevoza, prehrane i drugih troškova života koje radnik ima u mjestu u kojemu radi, a i troškova prijevoza te ostalih troškova koji mu nastanu u svezi s putovanjima izvan mjesta u kojemu radi te povratak u mjesto rada, ako ta putovanja nisu službene već osobne naravi.

U Kolektivnim ugovorima pojedinih djelatnosti navedeno je da neovisno o tome da li je nekoliko dana bio odsutan s posla zbog bolovanja, godišnjeg odmora ili drugog opravdanog razloga, radnik ima pravo na naknadu za odvojeni život u punom fiksnom iznosu.

Međutim, ako je radnik bio odsutan s posla cijeli kalendarski mjesec, tada nema pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji za taj mjesec.

Potrebno je također naglasiti da se neoporeziva isplata dnevnice, terenskog dodatka i naknade za odvojeni život međusobno isključuju, odnosno ne mogu se isplaćivati istodobno, što znači da se radniku koji prima naknadu za odvojeni život ta naknada treba proporcionalno smanjiti u odnosu na mjesečnu naknadu za one dane koje je proveo na terenu ili službenom putu, ukoliko za te dane dobiva terenski dodatak ili dnevnicu.

Za razlikovanje dnevnica, terenskog dodatka i naknada za odvojeni život donosimo slijedeća pojašnjenja:

- poslodavac može uputiti zaposlenika u drugo mjesto (službeni put) i tada možemo govoriti o dnevnici, poslodavac može u ugovoru o radu navesti mjesto rada - teren i tada govorimo o terenskom dodatku ili poslodavac može premjestiti radnika na novo mjesto rada koje je različito od prebivališta/ boravišta njegove obitelji i tada možemo govoriti o naknadi za odvojeni život

- kod obračuna dnevnice bitno je trajanje putovanja odnosno vrijeme odlaska i povratka. Terenski rad se obračunava dnevno, neovisno o vremenu provedenom na terenu. Naknada za odvojeni život zbog svoje trajnosti je dogovorena u mjesečnom iznosu, ali se može svesti i na dnevnu bazu.

- dnevnica nije vezana za specifično mjesto rada, terenski dodatak je vezan za rad na terenu, a naknada za odvojeni život za drugo mjesto sjedišta poslodavca/ izdvojene poslovne jedinice koja je različita od prebivališta/ boravišta obitelji zaposlenika.

- dnevnice obuhvaćaju troškove za prehranu, piće i prijevoz u mjestu upućivanja, kao i terenski dodatak, a naknada za odvojeni život prehranu, lokalni prijevoz, stanovanje i druge troškove života nastale zbog odvojenosti od obitelji. U čl. 13. st. 5. Pravilnika navodi se umanjenje neoporezivog iznosa ako je radniku na služenom putu ili na terenu osiguran jedan obrok (ručak ili večera) - neoporezivi iznos umanjuje se za 30% , odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).

- dnevnica se obračunava na temelju putnog naloga i izvještaja sa puta, za terenski dodatak poslodavac mora osigurati valjane dokumente, kao i za naknadu za odvojeni život.

Dnevnice, terenski dodatak i naknada za odvojeni život se međusobno isključuju.

Zaključno; terenski dodatak je najpovoljnija naknada za zaposlenika jer ne ovisi o broju sati, ali mora biti ispunjena pretpostavka da se rad obavlja na terenu. Dnevnica je drugo najbolje rješenje, ali samo ako je zaposlenik bio na putu više od 8 sati. Naknada za odvojeni život bi trebala biti zadnja opcija za radnika, jer efektivno dnevno iznosi najmanje.

Aktualno



Koje su to neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici koje poslodavac (ili obrtnik) može isplatiti svojim radnicima


Terenski dodatak je najpovoljnija naknada za zaposlenika jer ne ovisi o broju sati, ali mora biti ispunjena pretpostavka da se rad obavlja na terenu.

Terenski dodatak može isplatiti i u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu i to u iznosu:

- terenski dodatak u zemlji do 170,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika
- terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u inozemstvu, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika.

Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, koje su stupile na snagu 24. prosinca 2015. godine propisano je ograničenje kod utvrđivanja neoporezivog iznosa dnevnica i terenskog dodatka:

- ako je radniku na terenu osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos terenskog dodatka se umanjuje za 30% odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera). U Pravilniku o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05-157/14; nadalje Pravilnik) čl. 13. toč. 4. stoji kako se terenski dodatak u tuzemstvu i inozemstvu isplaćuje:
- kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca
- kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika

Vremensko ograničenje za trajanje rada na terenu je odluka poslodavca, ovisno o potrebi i prirodi posla koji će se obavljati na terenu.
Nije nužno da radnik mora noćiti na terenu da bi se isplatio terenski dodatak, ali gore navedene uvjete je potrebno ispuniti.
Važno je da postoji dokumentacija kojom se potvrđuje boravak na terenu, svrha i obavljen posao na terenu da bi se trošak terenskog dodataka za radnika mogao opravdati.

Terenski dodatak u inozemstvu odnosi se na radnike upućene odnosno raspoređene na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog s poslodavcem u Republici Hrvatskoj.

Temeljna razlika između terenskog dodatka i dnevnice je u tome da se dnevnica obračunava ukoliko je poslodavac uputio zaposlenika u drugo mjesto, odnosno na službeni put, gdje je također bitno vremenski uvjetovano najmanje trajanje putovanja, dok za isplatu terenskog dodatka mora biti ispunjen uvjet da radnik radi na terenu i da vrsta djelatnosti poslodavca bude povezana s terenskim radom, pri čemu nije propisano dnevno trajanje takvog rada odnosno boravka na terenu.

Aktualno



Tehničke specifikacije za korisnike fiskalizacije


Porezna uprava dana 10.06.2016. godine objavila je novu verziju Tehničke specifikacije za korisnike fiskalizacije. Do izmjene je došlo zbog isteka postojećeg poslužiteljskog certifikata i zamjene s certifikatom novog tipa FINA RDC 2015.

Besplatnu verziju preuzmite OVDJE!

Aktualno



SEPA STANDARDI - PRIMJENA


Objavljen "Jedinstveni pregled osnovnih modela „poziva na broj“, s opisom modela, sadržajem i objašnjenjem za njihovu primjenu te načinom izračuna kontrolnog broja" važeći za primjenu od 6. lipnja 2016. godine.

Neke od novosti u Jedinstvenom pregledu osnovnih modela "poziva na broj" važećem od 6. lipnja 2016:
- obavezna primjena modela HR99 u slučaju kada ne postoji sadržaj modela
- obavezna primjena modela HR00 kada sadržaj modela nije pod kontrolom
- sadržaj poziva na broj obavezno mora odgovarati modelu, inače se neće postupiti po nalogu za plaćanje
- uvođenje modela HR69 za isplatu plaća



Link na upute sa web stranice FINA

Aktualno



DOBRO JE ZNATI ŠTO SU NEOPOREZIVI PRIMICI (ISPLATE)


Pitanje isplata dnevnica za službena putovanja u inozemstvo uređena su Uredbom o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove (Narodne novine, br. 50/92 i 73/93 – dalje u tekstu: Uredba) i Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Narodne novine, broj 8/06)

Čankom 9. Uredbe propisano je da ako se izdaci za službeno putovanje u inozemstvo obračunavaju dnevnicom, jedna dnevnica obračunava se za svaka 24 sata provedena na službenom putovanju u inozemstvu, a i za ostatak vremena duži od 12 sati. Za ostatak vremena od osam do 12 sati obračunava se pola dnevnice. Za izdatke za službeno putovanje koje traje duže od 12 sati obračunava se jedna dnevnica, a za službeno putovanje koje traje duže od osam sati pola dnevnice. Prema članku 11. navedene Uredbe, dnevnice utvrđene za stranu državu u koju se službeno putuje obračunavaju se od sata prelaska granice Hrvatske, a dnevnice određene za stranu državu iz koje se dolazi – do sata prelaska granice Hrvatske.

Isplata inozemne dnevnice obračunava se prema iznosima propisanim za pojedine države iz Odluke o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Narode novine, broj 8/06).

Link na Narodne Novine, broj 8/06, ODLUKA O VISINI DNEVNICE ZA SLUŽBENO PUTOVANJE U INOZEMSTVO ZA KORISNIKE KOJI SE FINANCIRAJU IZ SREDSTAVA DRŽAVNOG PRORAČUNA

Aktualno



NEOPOREZIVA ISPLATA DNEVNICA U ZEMLJI


Poslodavac nije obvezan isplatiti dnevnicu. Ipak, poslodavci prihvaćaju dobru praksu isplate dnevnica jer radnik ne bi trebao snositi dodatne troškove koji mu nastanu u mjestu gdje je poslan. Takva praksa je ugrađena u kolektivne ugovore i pravilnike o radu, ali dovoljan je i jednostavan prihvat nastalih troškova od strane poslodavca.

Podsjećamo da su iznosi dnevnica za službena putovanja u skladu sa čl. 13. st. 2. toč. 13. Pravilnika utvrđeni na sljedeći način: Neoporezivi iznos dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za službeno putovanje koje traje više od 12 sati dnevno; dok za ona putovanja koja traju više od 8, a manje od 12 sati, neoporezivi dio dnevnica iznosi do 85 kuna.

Nadalje, dnevnice za službena putovanja u zemlji isplaćuju se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca.

Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 137/15; nadalje Pravilnik) koje su stupile na snagu 24.12.2015. godine propisane su određene novosti vezano uz službena putovanja i terenski rad te način iskazivanja podataka u JOPPD obrascu, a koje su kako je navedeno u nastavku:

1. u čl. 13. st. 3. Pravilnika trajanje službenog putovanja za koje se mogu isplatiti neoporezive naknade vremenski je ograničeno do 30 dana neprekidno.
2. u čl. 13. st. 3. Pravilnika navodi se umanjenje neoporezivog iznosa dnevnice u tuzemstvu - ako je na službenom putovanju osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice u tuzemstvu koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30%, odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak ili večera).

Dnevnice za službena putovanja u zemlji jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje.
1. u čl. 13. st. 5. Pravilnika navodi se umanjenje neoporezivog iznosa terenskog dodatka u zemlji i inozemstvu - ako je radniku na terenu osiguran jedan obrok (ručka ili večera) - neoporezivi iznos terenskog dodatka u zemlji i inozemstvu umanjuje se za 30% , odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ručak i večera). Izdaci za službena putovanja se priznaju na temelju vjerodostojnih isprava i u visini stvarnih izdataka.
Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sadrži osobito slijedeće podatke: nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje, mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja putovanja, vrijeme kretanja na put, podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku i registarsku oznaku automobila, početno i završno stanje brojila - kilometar/sat), vrijeme povratka s puta, potpis ovlaštene osobe, pečat, obračun troškova, likvidaciju obračuna te izvješće s puta. Uz putni nalog obvezno se prilažu isprave kojima se dokazuju nastali izdaci i to osobito: računi za cestarine, preslike ili potvrde putnih karata, računi za smještaj i drugo.
U JOPPD obrascu više se ne iskazuju troškovi prijevoza (trošak cestarine i prijevoznih karata) i troškovi noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka, prema konačnom obračunu putnih naloga, jer je brisana oznaka 39 u Prilogu 4, odnosno za neprofitne organizacije oznaka 53 u Prilogu 4.

Potrebno je iskazati isplate dnevnica u novcu (šifra 17) i/ili naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe (šifra 18).
Rok podnošenja JOPPD obrasca je najkasnije do 15-og u tekućem mjesecu za neoporezive primitke koji su isplaćeni u prethodnom mjesecu.

Aktualno



Kako neoporezivo isplatiti naknadu korištenja privatnog auta u službene svrhe


Prema članku 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i čl. 13. st. 2. t. 5. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da poslodavac svome zaposleniku može neoporezivo isplatiti naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe: do 2,00 kune po prijeđenom kilometru.

Propisano je da se izdaci za naknadu korištenja privatnog automobila u službene svrhe obračunavaju na temelju uredne i vjerodostojne evidencije:

1. Pri korištenju privatnog automobila u svrhe službenog putovanja, u putnom nalogu obvezno se, uz ostale elemente naloga za službeno putovanje, iskazuje i početno stanje brojila - kilometar/sat u trenutku kretanja na put te završno stanje brojila nakon povratka s puta. Uz putni nalog obvezno se prilaže račun za gorivo kupljeno pri polasku na put ili za vrijeme puta odnosno ako je gorivo već bilo prije kupljeno i raspoloživo u dovoljnoj količini, obvezno se putnom nalogu prilaže posljednji račun za nabavu goriva. Račun za gorivo ne služi za refundaciju troškova za gorivo nego samo kao dokaz. Zakonodavac smatra da se neoporezivom isplatom 2,00 kune po prijeđenom kilometru refundiraju troškovi za gorivo i amortizaciju privatnog auta.

2. Ako se privatni automobil koristi za službene svrhe u mjestu odnosno naselju (loko-vožnja – za put kraći od 30 km), osoba koja koristi automobil obvezna je voditi dnevnu evidenciju za obračun naknade za korištenje automobila, koja osobito sadrži podatke o: nadnevku i vremenu korištenja automobila, broju prijeđenih kilometara i nazive prijeđenih lokacija, podatke o automobilu (marka i registarska oznaka automobila), izvješće o radu. U evidenciju se obvezno unosi i početno i završno stanje brojila - kilometar/sat automobila, i to: dnevno za prijeđene lokacije u službene svrhe te ukupno na početku i na kraju obračunskog razdoblja. Nadalje, evidencija obvezno sadrži i ime/naziv i adresu poslodavca odnosno isplatitelja primitka, nadnevak obračuna i obračun te iznos primitka za isplatu i potpis ovlaštene osobe. Evidenciji se obvezno prilažu računi za kupljeno gorivo na način iz točke 1. ove upute. Račun za gorivo ne služi za refundaciju troškova za gorivo nego samo kao dokaz. Zakonodavac smatra da se neoporezivom isplatom 2,00 kune po prijeđenom kilometru refundiraju troškovi za gorivo i amortizaciju privatnog auta.

Preuzmite primjer obračuna korištenja osobnog vozila u službene svrhe.

Aktualno



Naknada za prijevoz na posao i s posla


Zakonom o radu nije određeno pravo radnika na nadoknadu troškova prijevoza, nego radnik ima pravo na naknadu samo ako su ona određene nekim drugim aktima - kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca.

U slučajevima kada odredba o nadoknadi materijalnih prava ne postoji, poslodavac to može ali nije dužan isplatiti radniku.
Kada poslodavce obvezuje primjena više izvora radnog prava, treba se primijeniti najpovoljnije pravo za radnika.
Porezni tretman naknade troškova prijevoza na posao i s posla propisan je Pravilnikom o porezu na dohodak, koji u članku 13. određuje da se neoporezivo mogu isplatiti naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenosti nema organiziranog prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz, a ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza.
Dakle, ako radnik putuje npr. iz Samobora u Zagreb na posao, može mu se neoporezivo isplatiti trošak prijevoza u visini mjesečne ili pojedinačne karte od Samobora do Zagreba, kao i za mjesni zagrebački prijevoz.

U slučajevima kada poslodavac odluči isplaćivati nadoknadu troškova prijevoza prema cijeni pojedinačne prijevozne karte, cijena karte množi se s brojem dana koje je radnika radio, a ne može se priznati za one dane kada radnik nije dolazio na posao (npr. bolovanje, godišnji odmor i sl.).
Ukoliko poslodavac nadoknađuje mjesečnu prijevoznu kartu, naknada se isplaćuje u punom iznosu, osim kada radnik nije radio niti jedan dan u mjesecu.
Poslodavac može naknadu prijevoznih troškova isplatiti radniku u gotovini iz blagajne ili na tekući račun, koja isplata može biti uz isplatu redovne plaće ili posebno.
Naknada za prijevoz se može isplatiti na zaštićeni račun.
Prema mišljenju Ministarstva financija MF KL.: 410 01/01 01/55 od 28.2.2001. godine, da bi se moglo neoporezivo isplatiti naknadu troškova radnik nije dužan podnositi račun o kupnji prijevoznih karata. Ukoliko poslodavac radniku isplati iznos viši od porezno priznatog, razlika se smatra plaćom radnika.
Poslodavci mogu neoporezivo isplatiti troškove prijevoza vlastitim radnicima i radnicima izaslanim u Hrvatsku, te volonterima i radnicima s kojima imaju sklopljen ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa.

Aktualno

do 30.4.



DOBRO JE ZNATI ŠTO SU NEOPOREZIVI PRIMICI (ISPLATE)


Neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici su:

Aktualno

do 30.4.



PRIJAVA POREZA NA DOBIT ZA 2015.GODINU I SMANJENJE OSNOVICE POREZA NA DOBIT


Zakonom o porezu na dobit je propisano da se porezna osnovica smanjuje za svotu poticaja u obliku poreznog oslobođenja ili olakšice sukladno posebnim propisima.

Pravilnikom o porezu na dobit je propisano da se osnovica poreza na dobit može smanjiti za svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu u visini i na način propisan u Zakonu o državnim potporama za obrazovanje i izobrazbu.

Zahvaljujući ovoj potpori trošak za obrazovanja priznaje se dva puta (u smislu smanjenja porezne obveze). Prvi puta kao redovni trošak koji umanjuje dobit, a drugi puta u vidu potpore prilikom sastavljanja PD obrasca jer poduzetnici imaju mogućnost ovu državnu potporu iskoristiti kao dodatno umanjenje porezne osnovice u godišnjem obračunu poreza na dobit.

Opravdane troškove obrazovanja zaposlenika čine naknade za prisustvovanje seminarima te stručna literatura u papirnatom obliku ili elektroničkom obliku. Stručnom literaturom ne smatraju se javna glasila tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasništvu.
Ako se opće obrazovanje i izobrazba te posebno obrazovanje i izobrazba obavljaju izvan mjesta prebivališta ili boravišta radnika, u troškove se uključuju i troškovi prijevoza i smještaja do visine stvarno nastalih troškova i troškovi dnevnica, i to u skladu s propisima o oporezivanju dohotka.
Prilikom izračuna potrebno je uzeti u obzir dva kriterija, vrstu edukacije i veličinu poduzetnika. Razlikujemo opće i posebno obrazovanje i izobrazbu.

Opće obrazovanje poboljšava mogućnost radnika za zapošljavanje jer nije neposredno primjenjivo samo u poslovanju trenutnog poslovanja nego je prenosivo na druga radna područja. Za razliku od navedenog, posebno obrazovanje i izobrazba su neposredno namijenjeni trenutnom ili nekom budućem radnom mjestu zaposlenika kod sadašnjeg poslodavca koji je ujedno i korisnik porezne olakšice.
Opravdani troškovi općeg obrazovanja i izobrazbe te posebnog obrazovanja i izobrazbe priznaju se samo za radnike korisnika državne potpore i moraju biti u svezi s djelatnošću korisnika državne potpore.

Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, kao posebnim propisom, propisani su uvjeti i pravila za dodjelu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu radnika u obliku poreznih olakšica kod utvrđivanja osnovice za obračun poreza na dobit za obračunsko razdoblje u kojemu su poreznom obvezniku ovi troškovi nastali. Iznos umanjenja osnovice poreza na dobit mora biti u skladu s propisanom gornjom granicom potpore male vrijednosti sukladno Zakonu o državnim potporama i Odlukom o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti. Korisnici državne potpore za obrazovanje i izobrazbu su pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te sudjeluju u prometu robe i usluga, odnosno poduzetnici razvrstani sukladno odredbama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva. Veličina obveznika prema kriterijima Zakona o poticanju razvoja maloga gospodarstva utvrđena je za mikro, male i srednje subjekte.

• Mikro subjekt - prosječno godišnje ima zaposleno manje od 10. radnika, a prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura.

• Mali subjekt - prosječno godišnje imaj zaposleno manje od 50. radnika, a prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura.

• Srednji subjekt - prosječno godišnje ima zaposleno više od 50. radnika, a prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti više od 10.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti više od 10.000.000,00 eura.
Iznimno, porezni obveznici koji nisu obavljali poduzetničku djelatnost tijekom 2015., ali su djelatnost obavljali u prethodnim godinama (npr. 2014, 2013. i ranijim godinama), ne mogu dostaviti izjavu, već su obvezni podnijeti PD Obrazac za 2015. sa svim potrebnim prilozima.

Kao korisnici državne potpore, porezni obveznici koji se smatraju mikro i malim poduzetnicima, mogu osnovicu poreza na dobit umanjiti za 80% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika. Poduzetnici koji se smatraju srednjim mogu osnovicu poreza na dobit umanjiti za 70% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika. Za posebno obrazovanje i izobrazbu radnika, porezni obveznici koji se smatraju mikro ili malim poduzetnicima mogu osnovicu poreza na dobit umanjiti za 45% opravdanih troškova dok oni koji se smatraju srednjim poduzetnicima osnovicu poreza na dobit mogu umanjiti za 35% opravdanih troškova. Poduzetnici koji se smatraju velikim poduzetnicima, mogu osnovicu poreza na dobit umanjiti do 60% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika te do 25% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika. Korisnici državne potpore mogu smanjenje porezne osnovice poreza na dobit dodatno uvećati za 10. postotnih bodova u slučaju općeg kao i posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom položaju, uz ispunjenje propisanih uvjeta. Korisnici državne potpore koji obavljaju djelatnost pomorskog prijevoza mogu osnovicu za obračun poreza na dobit umanjiti i do 100% opravdanih troškova za obrazovanje i izobrazbu, bez obzira na to odnose li se ti troškovi na opće ili posebno obrazovanje i izobrazbu, uz ispunjenje propisanih uvjeta.

Aktualno

do 30.4.



ROK ZA PODNOŠENJE PD OBRASCA ZA 2015 GODINU


Porezna prijava prema kojoj se utvrđuje porezna osnovica i obavlja obračun poreza na dobit za 2015., podnosi se u jednom primjerku nadležnoj ispostavi PU prema sjedištu za pravne osobe te prebivalištu ili uobičajenom boravištu za fizičke osobe, ako su na vlastiti zahtjev ili po sili Zakona, postale obveznicima plaćanja poreza na dobitak.

Porezno razdoblje za koje se utvrđuje porez na dobitak je kalendarska 2015. godina, a propisani rok za podnošenje PD Obrasca je najkasnije 4 mjeseca nakon isteka poreznog razdoblja.

Međutim, kako je zadnji dan travnja 2016. neradni dan, to se rok za podnošenje PD obrasca za 2015. pomiče do prvog sjedećeg radnog dana, a to je 02. svibnja 2016. Oblikovanje tih pričuva nije ograničeno, što znači da se trebaju oblikovati sve dok društvo posluje kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću. Drugim riječima, u tome dijelu nema ograničenja čak i ako te pričuve dosegnu 20.000,00 kn, pri čemu se j.d.o.o. može i ne mora preoblikovati u d.o.o.

Prema navedenom, krajnji rok za podnošenje PD Obrasca za 2015. ističe 02. svibnja 2016. osim iznimno za one porezne obveznike kojima je na temelju vlastitog zahtjeva PU donijela rješenje po kojem porezno razdoblje nije jednako kalendarskoj godini.
Međutim, u tom slučaju kada se poslovna i kalendarska godina razlikuju, porezno razdoblje ne smije prelaziti razdoblje od 12 mjeseci, a porezni obveznik izabrano porezno razdoblje ne može mijenjati 3 godine. No, u opravdanim slučajevima, kao što su cjelovita promjena djelatnosti te značajno izmijenjeni uvjeti (više od 50%) zbog kojih je porezni obveznik promijenio način oporezivanja, a temeljem pisanog zahtjeva poreznog obveznika, taj rok može biti i kraći, o čemu PU donosi rješenje.
Porezni obveznici kojima je promijenjeno porezno razdoblje, obvezni su podnijeti poreznu prijavu u skladu s dobivenim rješenjem, a najkasnije 4 mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobitak. (Npr. porezni obveznici kojima porezno razdoblje počinje 1. travnja 2015. a završava 31. ožujka 2016. obvezni su predati PD Obrazac sa svim propisanim prilozima najkasnije do kraja srpnja 2016.).

Prema čl. 29. st. 3. Zakona, razdoblje utvrđivanja poreza na dobitak može biti i dio poslovne godine i to u slučajevima:
• ako je poduzetnik registriran i započeo s djelatnošću u tijeku godine,
• ako je poduzetnik premještao sjedište ili upravljanje poslovima iz inozemstva u tuzemstvo i obrnuto,
• ako je tijekom poslovne godine otvoren ili okončan postupak stečaja ili likvidacije, ili
• ako je tijekom godine došlo do statusnih promjena – spajanja, pripajanja ili podjele trgovačkog društva (razdvajanje i odvajanje).

Porezni obveznici koji su imali statusne promjene spajanja, pripajanja ili podjele u poreznom razdoblju, PU dostavljaju Obrazac PD i financijska izvješća s nadnevkom koji prethodi nadnevku nastanka statusne promjene, ugovore o statusnoj promjeni te rješenje o upisu statusne promjene u trgovački registar.

Porezni obveznici koji nakon registracije u trgovačkom registru nisu obavljali poduzetničku djelatnost te nisu imali evidentiranog prometa na žiro računu niti evidentiranih poslovnih promjena u poslovnim knjigama, (npr. povećanje imovine nabavom, zaprimanje ulaznih računa dobavljača, osim prometa koji se odnosi na uplatu ili unos temeljnog kapitala), nisu obvezni dostaviti poreznu prijavu za 2015, već u nadležnu ispostavu PU prema svom sjedištu dostavljaju pisanu izjavu da od datuma registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost.
Iznimno, porezni obveznici koji nisu obavljali poduzetničku djelatnost tijekom 2015., ali su djelatnost obavljali u prethodnim godinama (npr. 2014, 2013. i ranijim godinama), ne mogu dostaviti izjavu, već su obvezni podnijeti PD Obrazac za 2015. sa svim potrebnim prilozima.

Obveznici poreza na dobit obvezni su voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07. i 134/15.), te sastaviti propisana godišnja financijska izvješća. Uz prijavu poreza na dobit na Obrascu PD, porezni obveznici su dužni u nadležnu ispostavu PU dostaviti:
► financijska izvješća - Bilanca na Obrascu POD-BIL, te Račun dobiti i gubitka na Obrascu POD-RDG, ako nisu dostavljeni u propisanim rokovima FINI. Člankom 46. st. 5. Pravilnika propisano je da ako su financijska izvješća - Bilanca te Račun dobiti i gubitka, dostavljeni u propisanim rokovima FINI radi statističkih i drugih potreba prema posebnim propisima, smatraju se dostavljenima uz prijavu poreza na dobitak. Ali, PU može zatražiti i naknadnu dostavu istih priloga, neovisno o tome što su oni već dostavljeni FINI, ako u vođenju poreznog postupka a prije potvrde konačnog obračuna poslovanja ocijeni da je to potrebno. Međutim, ako su porezni obveznici dostavili prijavu poreza na dobit u PU prije predaje Bilance i Računa dobiti i gubitka FINI, tada su obvezni uz PD Obrazac dostaviti i Bilancu i Račun dobiti i gubitka, pri čemu podaci dostavljeni FINI i u slučaju dostavljanja PU moraju biti istovjetni i potpuni.
►Obrazac TZ za obračun članarine turističkoj zajednici prema Zakonu o članarinama turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 152/08. i 110/15.),
►Obrazac KD za obračun komorskog doprinosa prema Odluci o obveznicima, jedinstvenoj osnovici, načinu i rokovima plaćanja obveznog komorskog doprinosa za jedinstven sustav organiziranosti obrta (Nar. nov., br., 6/14.),
►Obrazac SR za obračun spomeničke rente ako su podnositelji ujedno i obveznici plaćanja indirektne spomeničke rente temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Nar. nov., br. 69/99 do 152/14.),
► izjavu o načinu korištenja više plaćenog poreza ako je u vidu predujmova uplaćeno više poreza nego što je utvrđeno konačnim obračunom,
► početnu bilanca na dan 1. siječnja 2015. ako su fizičke osobe postale obveznicima plaćanja poreza na dobitak od 1. siječnja 2015., i to dobrovoljno ili po „sili“ zakona uz ispunjenje propisanih uvjeta,
►pregled neiskorištenih prava na prijenos poreznog gubitka prema godinama nastanka gubitka,
► pregled podataka za sredstvo odnosno imovinu za 2015. → vrsta sredstva/imovine, nabavna vrijednost, ostvareni prihod od korištenja te imovine/sredstva, obračunana amortizacija u poreznom razdoblju, nastali troškovi u vezi korištenja, ako su u dugotrajnoj imovini poreznog obveznika evidentirana plovila, zrakoplovi, apartmani i kuće za odmor, a radi kontrole ostvarenog prihoda najmanje u visini 7% nabavne vrijednosti po osnovi korištenja plovila i zrakoplova te 5% nabavne vrijednosti po osnovi korištenja apartmana i kuća za odmor kao i kontrole prihoda najmanje u visini najma po osnovi korištenja navedene imovine na temelju poslovnog najma,
► odluku o uporabi dobiti ostvarene u poreznom razdoblju za koje se podnosi PD Obrazac, uključivo i dobit koja se reinvestira, te stanje kapitala i rezervi nakon što je u sudskom registru proveden postupak povećanja temeljenog kapitala reinvestiranom dobiti,
► u slučaju statusnih promjena – bilancu i Račun dobiti i gubitka s danom koji prethodi nadnevku nastanka statusne promjene, rješenje o upisu statusne promjene u trgovački registar te ugovor o statusnoj promjeni,
►evidenciju o isplaćenim predujmovima dobiti, ako porezni obveznik isplaćuje predujam dobiti tijekom poreznog razdoblja, do svote koju pokazuje privremeni račun dobiti i gubitka,
► poseban obračun za korištenje olakšica oslobođenja, povlastica i državnih potpora, kao i drugu dokumentaciju a po posebnom zahtjevu PU (bruto bilanca i drugo). Porezni obveznici mogu Obrazac PD za 2015. predati:
► neposredno referentu u nadležnoj ili nenadležnoj ispostavi PU,
►dostaviti poštom kao preporučenu pošiljku, te
►obvezno elektroničkim putem koristeći sustav ePorezna, ako su poduzetnici sukladno čl. 35.st.3. Zakona prema računovodstvenim propisima razvrstani u velike i srednje poduzetnike. Elektroničkim putem PD Obrazac podnose i svi poduzetnici koji su upisani u registar obveznika PDV-a po sili zakona ili dobrovoljno.

Međutim, protiv poreznih obveznika od kojih su zaprimljene porezne prijave izvan roka a za koje ne postoji opravdanje za kašnjenje, pokrenut će se prekršajni postupak.

Poreznim obveznicima koji nisu podnijeli PD Obrazac do 02. svibnja 2016., a koji su tijekom 2015. na svojim računima u poslovnim bankama imali dugovni ili potražni promet veći od 1.000,00 kn ili su u PU u registru poreznih obveznika obilježeni kao obveznici plaćanja poreza na dobitak, ili su barem jedan dio 2015. bili aktivni, ispostave PU će tijekom mjeseca lipnja 2016. uputiti poziv da podnesu poreznu prijavu.

Ako obveznik poreza na dobitak koji je bio dužan podnijeti poreznu prijavu, istu ne dostavi niti nakon primljenog poziva, pokreće se postupak prema kojem će PU poreznu osnovicu utvrditi procjenom, te će Odjelu za nadzor uputiti zahtjev za provođenje eksterne kontrole poslovanja, a radi utvrđivanja stvarnog činjeničnog stanja.

Aktualno



Prijava poreza na dobit - uporaba dobitka u j.d.o.o.-ima


D.o.o.-i koji su osnovani na pojednostavljen na- čin, odnosno jednostavna društva s ograničenom odgovornošću (dalje: j.d.o.o.), za razliku od d.o.o.-a, iz ostvarenog dobitka trebaju prvo oblikovati zakonske pričuve.
Zakonske pričuve se kod j.d.o.o-a trebaju u skladu s čl. 390.a st. 5. ZTD-a oblikovati u svoti jedne četvrtine ostvarenog dobitka smanjenog za svotu ostvarenoga gubitka iz prethodne godine.

Oblikovanje tih pričuva nije ograničeno, što znači da se trebaju oblikovati sve dok društvo posluje kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću. Drugim riječima, u tome dijelu nema ograničenja čak i ako te pričuve dosegnu 20.000,00 kn, pri čemu se j.d.o.o. može i ne mora preoblikovati u d.o.o.

Tako oblikovane zakonske pričuve mogu se koristiti samo za namjene propisane čl. 390.a st. 5. ZTDa:
  • Povećanje temeljnog kapitala pretvaranjem pričuva u temeljni kapital
  • Pokriće gubitka iskazanog za godinu za koju se podnose godišnja financijska izvješća ako nije pokriven iz dobitka prethodne godine
  • Za pokriće gubitka iskazanog za prethodnu godinu ako nije pokriven iz dobitka iskazanog u godišnjim financijskim izvješćima za godinu za koju se podnose

Nakon oblikovanja zakonskih pričuva, preostala svota ostvarenoga dobitka može se isplatiti članovima društva uz moguća ograničenja koja su propisana za d.o.o.-e, kao što su pogoršanje stanja društva i sl.

Ako dođe do transformacija u d.o.o.-u, tek tada prestaje obveza oblikovanja navedenih zakonskih pričuva.

Aktualno

od 1.1.2016.



Smanjenje stopa za plaćanje turističke članarine u 2016. godini


Zakonom o izmjenama Zakona o članarinama turističkim zajednicama (NN 110/15) izmijenjene su stope plaćanja članarine turističkim zajednicama koje stupaju na snagu od 01.01.2016. godine.

Konačni obračun turističke članarine za 2015. godinu obračunava se po starim stopama koje su vrijedile do 31.12.2015. godine, no predujmove za 2016. godinu treba umanjiti prema novim stopama, i to 15% za djelatnosti trgovine i 16% za ostale djelatnosti.

Ostale djelatnosti po skupinama:

prva – 55, 56, 79, 73.11, 93.29, 50, 52.22, 51.10, 52.23, 49.31, 49.39, 66.12, 65.12, 68, 69.2, 81.30, 82.3, 93.11, 93.1, 77.21 i 77.22
druga – 52.29, 77.11, 77.34, 77.35, 49.32, 90, 92 i 93.21
treća – 45.20, 53, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 74.1, 74.2, 74.3, 96.02, 96.01 i 96.04

Prva skupina 0,1700 0,1564 0,1360 0,1224
Druga skupina 0,1360 0,1224 0,1020 0,0884
Treća skupina 0,1020 0,0884 0,0680 0,0544

Djelatnosti trgovine po skupinama:
prva – 47.19, 47.25, 47.26, 47.5, 47.6, 47.71, 47.72, 47.73, 47.74, 47.75, 47.76, 47.77, 47.78, 47.79, 47.8, 47.9, 47.91, 47.99, 45.1, 45.32, 45.4 i 47.30
druga – 47.1 i 47.2
treća – 45, 45.31, 45.40, 46.2, 46.3, 46.4, 45.5, 46.7, 46.6 i 46.9


Prva skupina 0,0340 0,0326 0,0292 0,0272
Druga skupina 0,0272 0,0258 0,0238 0,0224
Treća skupina 0,0204 0,0190 0,0170 0,0156
Četvrta skupina 0,0136 0,0088 0,0068 0,0068

Aktualno

do 30.4.2016.



Rok za prijavu poreza na dobit


Rok za prijavu poreza na dobit za 2015. godinu je 30. travnja 2016. godine osim za porezne obveznike kojima je Porezna uprava donijela rješenje po kojemu porezno razdoblje nije kalendarska godina.

Obrazac Prijave poreza na dobit - Obrazac PD je izmijenjen i dopunjen.
U Nar. nov., br. 137/15 od 23.12.2015. godine objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (nadalje Pravilnik) koji je stupio na snagu 24.12.2015. godine a primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2015. godinu i nadalje.

Dakle, uvode se određene izmjene u čl. 47. st. 3. „starog“ Pravilnika o porezu na dobit objavljenog u Nar. nov., br. 95/05 - 157/14, prema kojima se u Obrazac PD uvodi potpuno nova stavka IX. OBVEZA DOPRINOSA PO OSNOVI OBAVLJANJA DRUGE DJELATNOSTI koju popunjava obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti koji od te djelatnosti utvrđuje dobit iz čl. 183. st. 1. Zakona o doprinosima i ima iskazan iznos dobiti na red. br. 3. Obrasca PD.

• 60. Razdoblje obavljanja samostalne djelatnosti - upisuju se podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa obavljao samostalnu djelatnost;
• 61. Razdoblje obavljanja druge djelatnosti - upisuju se podaci o razdoblju u kojem je obveznik doprinosa samostalnu djelatnost obavljao istovremeno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili bilo kojoj drugoj osnovi obveznih osiguranja;
• 62. Broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti - upisuje se broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti koji obuhvaća svaki puni mjesec u kojemu je obveznik doprinosa obavljao samostalnu djelatnost uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja samostalne djelatnosti u posljednjem mjesecu te bez umanjenja za one mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad;
• 63. Broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti - upisuje se broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti koji obuhvaća svaki puni mjesec druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u posljednjem mjesecu te bez umanjenja za one mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad;
• 64. Iznos dobiti od druge djelatnosti - upisuje se iznos dobiti sa red. br. 3. Obrasca PD razmjeran broju mjeseci obavljanja druge djelatnosti (red.br. 63) u odnosu na broj mjeseci obavljanja samostalne djelatnosti (red. br. 62.);
• 65. Iznos najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti - upisuje se dio propisane najviše godišnje osnovice za obveznika doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti od koje utvrđuje dobit za godinu za koju se obveza utvrđuje razmjerna broju mjeseci obavljanja druge djelatnosti (red. br. 63.);
• 66. Iznos osnovice za obračun doprinosa - upisuje se iznos utvrđene godišnje osnovice za obračun doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti (red. br. 64.) ako je jednak ili manji od iznosa najviše osnovice za mjesece obavljanja druge djelatnosti (red. br. 65.), a ako je veći upisuje se iznos najviše osnovice za mjesece obavljanje druge djelatnosti (red. br. 65.);
• 67. Iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti - upisuje se umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa, tj. red.br. 66. i propisane stope za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema čl. 13. Zakona o doprinosima;
• 66. i propisane stope za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje prema čl. 17. Zakona o doprinosima;
• 67. Iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti - upisuje se umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa, tj. red.br. 66. i propisane stope za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema čl. 13. Zakona o doprinosima;
• 68. Iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje - upisuje se umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa, tj. red.br. 66. i propisane stope za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje prema čl. 17. Zakona o doprinosima;
• 69. Iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje - upisuje se umnožak iznosa osnovice za obračun doprinosa, tj. red.br. 66. i propisane stope za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje prema čl. 14. Zakona o doprinosima.

Na stranicama porezne Uprave mogu se preuzeti Upute o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2015. godinu i pripadajući obrasci.

Aktualno

do 31.3.2016.



Vrijednosno usklađenje kupaca i otpis potraživanja


Prije zaključka godine poduzeća i predaje financijskih izvještaja vrlo je bitno imati točan uvid u potraživanja od kupaca kako bi se moglo provesti odgovarajuće vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja. Vrijednosno usklađenje kupaca ili otpis potraživanja su vrlo bitni prilikom izrade prijave poreza na dobit s obzirom da mogu umanjiti ili uvećati poreznu osnovicu. Vrijednost potraživanja se može umanjiti ako su obavljene sve radnje za osiguranje naplate duga pažnjom dobrog gospodarstvenika. Objektivni dokazi da je vrijednost potraživanja umanjena su nepoštivanje potpisanog ugovora, nepodmirenje obveze dužnika, financijske teškoće dužnika, mogućnost da dužnik pokrene stečajni postupak ili predstečajnu nagodbu. Otpis potraživanja od kupaca u pravilu utječe na povećanje rashoda. Ukoliko postoji vjerojatnost da će se potraživanje naplatiti na temelju utuženja, prijave u stečajnu masu i sl. , vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca će se provesti na kontima 1290 - Vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca, a protustavku evidentirati na trošku 445 – Vrijednosno usklađenje kratkoročnih potraživanja. Ako ne postoji vjerojatnost naplate potraživanja, odnosno kada se sa sigurnošću procjeni da se potraživanje ne može naplatiti (potraživanje je zastarjelo, a nije utuženo, kupac je likvidan i sl.) tada je potrebno provesti izravan otpis potraživanja od kupaca na kontima 120 – Potraživanja od kupaca, a protustavka je konto 4811 – Izravan otpis nenaplaćenih potraživanja od kupaca koja nisu vrijednosno usklađena.

Za položaj troškova s osnove vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja od kupaca vrijedi:
POREZNO PRIZNATI RASHODI
• Proteklo je više od 60 dana od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja, a ista nisu naplaćena do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave
Oblik i sadržaj dodatnih podataka propisani su Pravilnikom o obliku i sadržaju dodatnih podataka za statističke i druge potrebe (Nar. nov., br. 148/10), a iskazuju se za tekuću i prethodnu godinu.
• Od dana dospijeća do kraja poreznog razdoblja proteklo je više od 3 godine, a potraživanja su prije nastupa zastare utužena, ili se vodi ovršni postupak, ili su prijavljena u stečajnom postupku odnosno postignuta je nagodba u postupku sanacije ili stečaja
• Vrijednosno usklađenje po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca, odnosno otpis, je u visini otpisane svote u skladu s provedenom nagodbom i Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi
• Potraživanja koja u svakom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 Kn po pojedinom računu i po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba.

POREZNO NEPRIZNATI RASHODI
• Od dana dospijeća do kraja poreznog razdoblja nije proteklo više od 60 dana
• Od dana dospijeća do kraja poreznog razdoblja je proteklo više od 3 godine i nije postupano pažnjom dobrog gospodarstvenika. Izuzetak su potraživanja koja u svakom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 Kn po pojedinom računu i po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba. Ova potraživanja se mogu otpisati i priznati kao porezno priznati rashod kao što je i gore navedeno.

UVJETNO POREZNO PRIZNATI TROŠAK
• Ako je od dana dospijeća do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana, a manje od 3 godine i potraživanje nije naplaćeno 15 dana prije predaje PD obrasca uz uvjet da se potraživanje do nastupa zastare ne utuži, ne prijavi u stečajnom postupku, ne postigne se nagodba u stečajnom postupku ili sanaciji, potrebno je uključiti svotu koja je u prijašnjim godinama bila priznati trošak, u povećanje porezne osnovice u obrascu PD

Potraživanja od kupaca u većini društava predstavlja značajan dio ukupne imovine stoga je i važno u kojoj se vrijednosti prikazuju u financijskim izvještajima. Svakako bi svaka odgovorna osoba u računovodstvu trebala pratiti potraživanja prema starosnim razdobljima odnosno kada određeno potraživanje zastarijeva kako bi mogla na odgovarajući način upravljati njima.

Aktualno

do 31.3.2016.



Financijski izvještaji i podaci za statističke potrebe za 2015. godinu - rok predaje


U skladu sa čl. 21. starog Zakona o računovodstvu (Nar. nov., br. 109/07-121/14; nadalje ZOR) primjenjivog za financijske izvještaje za godinu koja je završila 31.12.2015. godine, poduzetnici iz čl. 2. st. 2. ZOR-a (trgovačko društvo i trgovac pojedinac te njihove poslovne jedinice sa sjedištem u stranoj državi) te druge pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobit (čl. 2. st. 3 ZOR-a), dužni su do 31. ožujka 2016. godine za statističke i druge potrebe Financijskoj agenciji dostaviti bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke za prethodnu kalendarsku godinu.

Oblik i sadržaj dodatnih podataka propisani su Pravilnikom o obliku i sadržaju dodatnih podataka za statističke i druge potrebe (Nar. nov., br. 148/10), a iskazuju se za tekuću i prethodnu godinu.

Obrasce za predaju standardne dokumentacije, tj. GFI obrasce i obrazac dodatnih podataka za statističke i druge potrebe te upute za njihovo popunjavanje Fina objavljuje na svojoj internetskoj stranici. Obrasci (ukoliko se koristi Excel format) sadrže ugrađene kontrole, a moguće ih je predati putem interneta korištenjem Fininih digitalnih certifikata ili u papirnom obliku.
Potrebno je predati sljedeće standardne dokumente: bilancu (Obrazac POD-BIL), račun dobitka i gubitka, s time da poduzetnici koji primjenjuju MSFI-e ispunjavaju i Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (Obrazac POD-RDG) i dodatne podatke (Obrazac POD-DOP) za 2015. godinu,. Također, potrebno je priložiti i referentnu stranicu.

Predaja godišnjih financijskih izvještaja samo za statističke potrebe (oznaka 1) se ne naplaćuje, a Fina na zahtjev izdaje potvrdu primitka dokumentacije.

Mogu se predati i kompletna financijska izvješća za statistiku i za javnu objavu (oznaka 3). Ako se predaju financijska izvješća s oznakom 3 tada se moraju predati kompletna financijska izvješća kao da su za javnu objavu. Naknada za uslugu javne objavu se naplaćuje prema cjeniku objavljenom na stranicama Fine.

Aktualno

29.2.2016.



Rok za dostavu prijave poreza na dohodak i obrasca DOH i obrasca ZPP-DOH


Porezna uprava na svojoj Internet stranici dala je obavijest o radnom vremenu za zaprimanje ZPP-DOH i DOH za 2015. u kojoj se navodi da će poreznim obveznicima koji žele dostaviti zahtjev za priznavanje prava u posebnom postupku – Obrazac ZPP- DOH i obveznicima koji su u obvezi dostavljanja prijave poreza na dohodak – Obrazac DOH za 2015. godinu u ispostavama Porezne uprave biti omogućeno zaprimanje istih u produljenom radnom vremenu:

• 26.veljače 2016. (petak) do 17,00 sati
• 29. veljače 2016. (ponedjeljak ) do 19,00 sati.

Obrasce možete poslati i preporučenom poštom u ponedjeljak 29.02.2016. na adresu porezne uprave.

Aktualno

do 1.9.2016.



Pomaknut rok za dostavu Obrasca OPZ-STAT-1


Porezna uprava objavila je na svoj Internet stranici da je od strane Ministra financija, potpisan i na objavu poslan Pravilnik o izmjeni Pravilnika o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, statističkim izvješćima i poreznoj nagodbi.

Objava predmetnog pravilnika u Narodnim novinama očekuje se u petak 19. veljače 2016, sa stupanjem na snagu dan nakon objave. Predmetnim pravilnikom rok za podnošenje Obrasca OPZ-STAT-1 za 2015. godinu, odnosno za prva dva kvartala 2016. pomaknut je na 1. rujan 2016. Napominje se da se Obrazac može podnositi i prije navedenog roka.

• Pravilnik možete preuzeti ovdje.

Aktualno - Zatezna kamata

od 1.1.2016.



Objavljena prosječna kamatna stopa na stanja kredita


Hrvatska narodna banka objavila je u Narodnim novinama broj 140 od 30. prosinca 2015. godine prosječnu kamatnu stopu na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatu za referentno razdoblje od 1. svibnja 2015. do 31. listopada 2015. godine. Navedena prosječna kamatna stopa iznosi 5,05%. Zakonom o obveznim odnosima visina kamatne stope utvrđuje se uvećanjem navedene prosječne kamatne stope za 5 postotnih poena na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava, a u ostalim odnosima za 3 postotna poena. Rezultat dobiven izračunom na temelju Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i Zakonom o obveznim odnosima je isti, temeljem čega zatezna kamata od 1. siječnja 2016. godine iznosi kako slijedi:

• Ugovori između trgovaca = 10,05% (ref. stopa 5,05 + 5 p.p)

• Ugovori između trgovaca i osoba javnog prava = 10,05% (ref. stopa 5,05 + 5 p.p.)

• Ostali odnosi = 8,05% (ref. stopa 5,05 + 3 p.p.)

Novosti - OPZ-STAT-1 obrazac

do 20.2.2016.



Rok za dostavu Obrasca OPZ-STAT-1 je 20.02.2016. godine.


Prvo statističko izvješće o dospjelim a nenaplaćenim potraživanjima u 2015. godini – Obrazac OPZ-STAT-1 obveznici su dužni dostaviti Poreznoj upravi najkasnije do 20. veljače 2016. Godine, sastavlja se sa stanjem dospjelih a neplaćenih potraživanja na dan 31. prosinca 2015. godine.

Na političke stranke se primjenjuju odredbe ovog Zakona, koje se odnose na vođenje poslovnih knjiga i upis u Registar neprofitnih organizacija, dok se na vjerske zajednice primjenjuju odredbe ovog Zakona, koje se odnose na dostavu izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava, kontrole na licu mjesta o utrošku proračunskih sredstava te financijski nadzor sredstava iz javnih izvora.

Obrazac OPZ-STAT-1 sadrži podatke o danu, mjesecu i godini na koju se izvješće odnosi i danu mjesecu i godini do kojega računi nisu naplaćeni, poreznom obvezniku/podnositelju izvješća, dospjelim a nenaplaćenim računima koji su izdani sukladno odredbama Zakona o PDV-u i OPZ-u, datumu i mjestu sastavljanja statističkog izvješća te ime i prezime osobe koja je sastavila statistički izvještaj. Obrazac OPZ-STAT-1 potpisuje odgovorna osoba podnositelja statističkog izvješća, koja naprednim elektroničkim potpisom jamči za istinitost i točnost iskazanih podataka. Obrazac OPZ-STAT-1 ne predaje se Poreznoj upravi ukoliko porezni obveznik nema dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja.

Statističko izvješće o činjenicama bitnim za oporezivanje sastoji se od izvješća o dospjelim a nenaplaćenim potraživanjima a obveznici sastavljanja istog su porezni obveznici upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost koji na dan sastavljanja izvješća imaju u svojim poslovnim knjigama evidentirana dospjela a nenaplaćena potraživanja koja su dospjela sukladno rokovima ispunjenja novčanih obveza propisanim Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Dospjelim a nenaplaćenim potraživanjima smatraju se potraživanja temeljem dospjelih a nenaplaćenih računa izdanih sukladno odredbama Zakona o PDV-u i potraživanja temeljem dospjelih a nenaplaćenih računa izdanih sukladno odredbama OPZ-a.

O dospjelim a nenaplaćenim potraživanjima, obveznici su dužni, do naplate u cijelosti ili cjelokupnog otpisa, sastavljati statistička izvješća sa stanjem na dan 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca tekuće godine, uz uvjet da na dan sastavljanja nisu starija od 6. godina.

Statistička izvješća dostavljaju se na obrascu „Statističko izvješće o dospjelim a nenaplaćenim računima“ - Obrazac OPZ-STAT-1 koji se dostavlja Poreznoj upravi korištenjem sustava ePorezna i to:
1. Navedena odluka se donosi u roku predviđenom za podnošenje godišnjih financijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu i važeća je dok neprofitna organizacija zadovoljava prethodno opisane uvjete, odnosno do opoziva.
1. do 20. svibnja tekuće godine za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 31. ožujka tekuće godine, a koji nisu naplaćeni do 30. travnja tekuće godine,
2. do 20. kolovoza tekuće godine za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 30. lipnja tekuće godine, a koji nisu naplaćeni do 31. srpnja tekuće godine,
3. do 20. studenoga tekuće godine za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 30. rujna tekuće godine, a koji nisu naplaćeni do 31. listopada tekuće godine,
4. do 20. veljače tekuće godine za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 31. prosinca prošle godine, a koji nisu naplaćeni do 31. siječnja tekuće godine.

Novosti - neprofitne organizacije

do 29.2.2016.



Rok za dostavu financijskih izvještaja za 2015. je 29. veljače 2016.


Prema odredbama članka 2. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine 121/14), koji je u primjeni od 1. siječnja 2015., obveznici primjene neprofitnog računovodstva su: domaće i strane udruge i njihovi savezi, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikati, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera.

Na političke stranke se primjenjuju odredbe ovog Zakona, koje se odnose na vođenje poslovnih knjiga i upis u Registar neprofitnih organizacija, dok se na vjerske zajednice primjenjuju odredbe ovog Zakona, koje se odnose na dostavu izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava, kontrole na licu mjesta o utrošku proračunskih sredstava te financijski nadzor sredstava iz javnih izvora.

Odredbe ovog Zakona ne odnose se na poduzetnike na koje se primjenjuju odredbe Zakona o računovodstvu (Narodne novine 109/07, 54/13 i 121/14, odnosno od 1. siječnja 2016. Narodne novine 78/15), na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunske korisnike upisane u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika, koji financijsko poslovanje i računovodstvo vode u skladu sa Zakonom o proračunu (Narodne novine 87/08, 136/12 i 15/15) te ustanove kojima su osnivači fizičke osobe i druge pravne osobe koje su, sukladno propisima koji uređuju poreze, obveznici utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost. Registar neprofitnih organizacija se vodi u Ministarstvu financija. Način vođenja, upis, promjena podataka i brisanje iz Registra, propisani su odredbama članaka 33. do 36. te članka 46. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, dok je javno objavljivanje putem navedenog Registra propisano odredbama članka 37. istog Zakona.
Izvještaji za izvještajna razdoblja od 1. siječnja 2015., sastavljaju se u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Obveznici sastavljanja financijskih izvještaja, prema odredbama članka 28. istog Zakona, predaju financijske izvještaje za poslovnu godinu Ministarstvu financija, odnosno drugoj instituciji koju navedeno ministarstvo ovlasti za zaprimanje i obradu financijskih izvještaja - FINA, u roku 60 dana od isteka izvještajnog razdoblja. Oblik i sadržaj financijskih izvještaja i izjave o neaktivnosti, razdoblja za koja se financijski izvještaji sastavljaju te obveza i rokovi njihovog podnošenja propisani su Pravilnikom o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (Narodne novine 31/15). Rok za dostavu financijskih izvještaja za 2015. je 29. veljače 2016., ponedjeljak (zadnji dan zaprimanja izvještaja u propisanom roku).

Stupanjem na snagu Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacije, neprofitne organizacije (osim političkih stranaka), ne predaju financijske izvještaje Državnom uredu za reviziju. Obrasci financijskih izvještaja i upute za popunjavanje objavljuju se na web stranici Ministarstva financija i FINE .

Prema odredbi članka 9. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, zakonski predstavnik neprofitne organizacije može donijeti Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela ako je:
- vrijednost imovine neprofitne organizacije na kraju svake od prethodne tri godine uzastopno manja od 230.000,00 kn i
- godišnji prihod neprofitne organizacije u svakoj od prethodne tri godine uzastopno manji od 230.000,00 kn godišnje.

Navedena odluka se donosi u roku predviđenom za podnošenje godišnjih financijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu i važeća je dok neprofitna organizacija zadovoljava prethodno opisane uvjete, odnosno do opoziva.
Detaljnije upute za sastavljanje financijskih izvještaja neprofitnih organizacija, objavljene su na mrežnoj stranici

Novosti za poslodavce

Od 1.1.2016.



Poslodavci koji zapošljavaju do 3 osobe trebaju koristiti nove tiskanice prijava


U Nar. nov., br. 125/15 od 18. studenoga 2015. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koji je stupio na snagu 26. studenoga 2015., a tiskanice iz Pravilnika se primjenjuju od 1. siječnja 2016. godine.

Link na tiskanice.

Prema dodanom st. 7. u čl. 7. Pravilnika, poslodavac pravna i fizička osoba može za radnika uspostaviti Zavodu Prijavu o prestanku osiguranja (tiskanica M-2P) i Prijavu o prestanku osiguranja (obrazac eM-2P), s datumom prestanka svojstva osiguranika koji prethodi datumu priznanja svojstva osiguranika evidentiranog u Zavodu kod sljedećeg obveznika - poslodavca sa kojim je osiguranik - radnik tijekom trajanja prethodnog radnog odnosa s punim radnim vremenom zasnovao novi radni odnos, te se tada smatra da je prijava o prestanku osiguranja podnesena u roku propisanom u ZOMO-u.
Isto tako, kada ovlaštena osoba Zavoda odbije e-prijavu, obveznik je dužan otkloniti nedostatke i dostaviti novu e-prijavu u zakonom propisanom roku od 24 sata od dana obrade odbijene e-prijave u Zavodu, te će se tada kao datum primanja e-prijave računati datum primanja odbijene e-prijave. Ako obveznik nije Zavodu dostavio novu e-prijavu u ovom roku, smatra se da prijava nije podnesena u roku propisanom u ZOMO-u.

Novosti za obrtnike

Od 1.1.2016.



Mijenja se način utvrđivanja doprinosa kod obrtnika!


Temeljem odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine br. 143/2014) i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima (Narodne novine br. 157/2014), od 1. siječnja 2016. godine mijenja se način utvrđivanja obveznih doprinosa nekim kategorijama obveznika doprinosa za osobno osiguranje. Ovim je obveznicima, zaključno za 2015. godinu, obvezu doprinosa utvrđivala Porezna uprava rješenjem dok novi način utvrđivanja obveze doprinosa od 1. siječnja 2016. godine propisuje tu obvezu samim osiguranicima.

Od 1. siječnja 2016. godine osiguranici po osnovi obavljanja:
• djelatnosti obrta te domaće radinosti i sporednog zanimanja (koeficijent 0,65)
• djelatnosti slobodnog zanimanja (koeficijent 1,1)
• ostale samostalne djelatnosti (koeficijent 0,65)
• ostale samostalne djelatnosti (koeficijent 0,65)
• radnika, novinara i predstavnika obiteljskog doma (koeficijent 0,65), i sportaši (koeficijent 1,1),

koji od obavljanja tih djelatnosti, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti temeljem poslovnih knjiga, sami su obveznici doprinosa te obveznici obračunavanja i obveznici plaćanja doprinosa za osobno osiguranje prema mjesečnoj osnovici propisanoj naredbom koju donosi ministar financija, kao umnožak iznosa prosječne plaće i propisanog koeficijenta.

O vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu te sastavlja izvješće, obrazac JOPPD i dostavlja ga Poreznoj upravi.

Paušalcima i nadalje doprinose rješenjem zadužuje Porezna uprava.

Primjena novog ZOR-a

Od 1.1.2016.



Primnjenjuje se novi Zakon o računovodstvu (u nastavku ZOR)


1. Poduzetnici su razvrstani na temelju iznosa ukupne aktive, iznosa prihoda i prosječnog broja radnika tijekom poslovne godine, na mikro (novost), male, srednje i velike poduzetnike. Izmijenjeni su i uvjeti za razvrstavanje poduzetnika na male, srednje i velike poduzetnike. Uvedeno je razvrstavanje grupa poduzetnika.

2. Uređena je definicija knjigovodstvenih isprava, sadržaj, sastavljanje i čuvanje. Između ostalog u čl. 9. st. 5. ZOR-a navedeno je da je poduzetnik obvezan odrediti odgovornu osobu za kontrolu vjerodostojnosti isprava koja će prije unosa podataka iz knjigovodstvene isprave u poslovne knjige, provjeriti ispravnost i potpunost knjigovodstvene isprave te istu potpisati odnosno odobriti na način iz kojeg se može jednoznačno utvrditi njezin identitet. To znači da poduzetnik treba imenovati likvidatora knjigovodstvenih isprava. Likvidator je osoba koju imenuje poduzetnik, a koja ima zadatak provjeravati ispravnosti i potpunost knjigovodstvenih isprava. Imenovanje likvidatora i njegove obveze trebaju biti navedene u pisanom obliku, a to je najčešće predmet odluke direktora društva odnosno osobe ovlaštene za zastupanje poduzetnika.

Od 1. siječnja 2016. knjigovodstvena isprava mora imati naziv izdavatelja, sjedište ili adresu te naziv primatelja, sjedište ili adresu, a račun ne treba sadržavati niti pečat, niti potpis, već samo ime i prezime osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje (uz ostale elemente prema poreznim propisima).

Knjigovodstvene isprave čuvaju se kao izvorni pisani dokument, na nositelju elektroničkog zapisa.

3. Zakon uređuje godišnje izvješće, izjavu o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, konsolidaciju godišnjih financijskih izvještaja, konsolidirano godišnje izvješće, izuzeća od konsolidacije i propisuje se obveza sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja, godišnjih izvješća i konsolidiranih godišnjih izvješća te drugih financijskih informacija na hrvatskom jeziku i da se iznosi se izražavaju u kunama. Pored navedenoga, očekuje se usklađenje niza pravilnika vezano uz strukturu i sadržaj godišnjih financijskih izvještaja, način vođenja Registra godišnjih financijskih izvještaja i vrste i visine naknade Financijskoj agenciji te oblik i sadržaj dodatnih podataka GFI-a za statističke potrebe.
Predsjednik uprave i svi članove uprave (direktori), odnosno svi izvršni direktori poduzetnika potpisuju godišnje financijske izvještaje. Iznimno, ako nema uprave, odnosno izvršnih direktora godišnje financijske izvještaje potpisuju osobe ovlaštene za njihovo zastupanje.

Link na zakon.

Primjena izmjene i dopune pravilnika o porezu na dohodak

Od 1.1.2016.



Uveden „poseban postupak“ utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak


- Uveden je tzv. „poseban postupak“ utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, koji će se prvi put primijeniti u 2016. za 2015. godinu.
- Posebnim se postupkom smatra postupak čijom primjenom porezni obveznici, koji u poreznom razdoblju ostvare dohodak za koji se obvezno podnosi godišnja porezna prijava, uz propisana izuzeća, neće više imati obvezu podnošenja godišnje porezne prijave, već će Porezna uprava na temelju prikupljenih podataka u tijeku poreznog razdoblja obaviti godišnji obračun i poreznim obveznicima dostaviti privremeno porezno rješenje s utvrđenim porezom za uplatu ili za povrat. Isto će učiniti i za porezne obveznike koji bi dobrovoljnim podnošenjem godišnje porezne prijave ostvarili pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak.
- Međutim, porezni se postupak neće primjenjivati u onim slučajevima u kojima Porezna uprava ne raspolaže s dovoljno podataka o ostvarenom dohotku u prethodnoj godini.

Porezni obveznici mogu putem aplikacije e-Građani provjeriti je li isplatitelj / poslodavac predao sva izvješća na obrascu JOPPD za sve isplate dohotka u tijeku poreznog razdoblja.

POREZNI OBVEZNICI KOJI I DALJE MOGU (MORAJU) PODNIJETI POREZNE PRIJAVE:

- NAJKASNIJE DO KRAJA VELJAČE TEKUĆE GODINE ZA PRETHODNU GODINU, NA OBRASCU ZPP-DOH, KOJI JE SASTAVNI DIO NOVIH IZMJENA PRAVILNIKA I KOJI ĆE BITI OBJAVLJEN NA INTERNET STRANICI POREZNE UPRAVE U DIJELU „OBRASCI“.
- UZ TAJ OBRAZAC MORAJU PODNIJETI I VJERODOSTOJNE ISPRAVE, KOJIMA ĆE DOKAZATI SVE NAVEDENO U PRIJAVI, A KOJE SU PODNOSILI I UZ GODIŠNJU POREZNU PRIJAVU, U SKLADU S ČL. 67.1 I 89.2 PRAVILNIKA.

1. POREZNU PRIJAVI MOGU PODNIJETI POREZNI OBVEZNICI KOJI ŽELE ISKORISTITI PRAVO NA POREZNE OLAKŠICE, I TO:
a. dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu
b. dio osobnog odbitka za utvrđenu invalidnost (vlastitu i/ili uzdržavanih članova uže obitelji i/ ili djece)
c. uvećani dio osobnog odbitka po osnovi prebivališta na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja prema posebnom propisu i području Grada, Vukovara, a za koje podatci nisu upisani na poreznoj kartici
d. dio osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja.

2. POREZNU PRIJAVU PODNOSE POREZNI OBVEZNICI KOJI OSTVARE DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI IZ ČL. 18. ZAKONA I DJELATNOSTI PO OSNOVI KOJIH SE DOHODAK UTVRĐUJE I OPOREZUJE KAO DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI PREMA ČL.19. - 24. ZAKONA (OBRTNICI, SLOBODNA ZANIMANJA I OSTALI OBVEZNICI KOJI DOHODAK UTVRĐUJU NA TEMELJU POSLOVNIH KNJIGA) 3. POREZNU PRIJAVU PODNOSE POREZNI OBVEZNICI - ČLANOVI POSADE BRODA U MEĐUNARODNOJ PLOVIDBI KOJI OSTVARE DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA PO OSNOVI RADA NA BRODU U MEĐUNARODNOJ PLOVIDBI, A KOJI SU REZIDENTI, U SKLADU S ČL. 85. ST. 1. T. 6. PRAVILNIKA (POMORCI)

4. PRIJAVU POREZA PODNOSE I POREZNI OBVEZNIKI ZA KOJE POREZNA UPRAVA NE RASPOLAŽE PODATCIMA O NJIHOVOM OSTVARENOM DOHOTKU U POREZNOM RAZDOBLJU, ODNOSNO POREZNE OBVEZNIKE KOJI SU U POREZNOM RAZDOBLJU OSTVARILI OPOREZIV DOHODAK O KOJEM POSLODAVAC, ISPLATITELJ PRIMITKA ILI SAM POREZNI OBVEZNIK NIJE IZVIJESTIO POREZNU UPRAVU U PROPISANOM ROKU NA PROPISANOM IZVJEŠĆU.

Porezna uprava je na svojim stranicama objavila kratku uputu o načinju podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak i posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak za proteklu godinu.

Brošuru besplatno preuzmite OVDJE

Rast minimalne plaće

Od 1.1.2016.



Rast minimalne plaće na *3120,00kn bruto

Minimalna plaća je najniži mjesečni iznos bruto plaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu.

Pravo na minimalnu plaću, utvrđenu prema odredbama Zakona o minimalnoj plaći, imaju svi radnici koji rade u Republici Hrvatskoj, neovisno o sjedištu ili registraciji poslodavca.

Minimalna plaće za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2016. godine utvrđuje se u bruto iznosu od 3.120,00 kuna (dosadašnja minimalna plaća u 2015. godini bila je *3.029,55 kuna).
Iznos neto minimalne plaće za 2016. godinu iznosi *2.496,00 kuna.

Nova minimalna plaća primjenjuje se od plaće za SIJEČANJ 2016. godine.

Uredbu Vlade o visini minimalne plaće za 2016. godinu pogledajte ovdje.